Sezona je gljiva, i to odlična. Svi beru, no opreza nikad dosta. To potvrđuje i slijedeća priča Puljanke koja se otrovala i to gljivama kupljenim na tržnici!
Priču je pristala podijeliti sa čitateljima kao upozorenje svima da pripaze, ne samo kada sami beru u šumama ili kupuju od poznanika već da opreza nikada dosta, ni kada se kupuje na mjestima koja bi trebala biti provjerena.
Kupili “pečurke”
– Kupili smo gljive na tržnici na Verudi. Prodavačica, koja i inače tamo prodaje, rekla je suprugu da su to “pečurke”.
Mi gljive ne beremo i ne poznamo ih. Kupili smo, došli kući i napravili na šugo s njokima, priča nam Puljanka koja je prije dva tjedna završila u pulskoj bolnici sa simptomima trovanja gljivama.
– Jedna gljiva činila nam se nekako stara i tu smo čak bacili, no u ostale smo imali puno povjerenje. Ručali smo oko dva, a dva sata kasnije, oko četiri sata, mene je počela hvatati slabost. Bilo mi je strašno loše, preznojavala sam se, bila blijeda, nisam mogla disati…. prisjeća se s nelagodom.
– Razgovarajući o tome što učiniti istodobno je slabost počeo osječati i suprug i tek im je onda palo na pamet da su možda gljive problem, veli nam.
Nazvali su hitnu odakle su ih uputili da dođu u bolnicu kako bi ih pregledati i uvjerili se da nije ugrožen neki od vitalnih organa. U bolnici im je ustanovljeno trovanje gljivama – micetizam, suprugu blaže, našoj sugovornici jače. Moguće, dodaje nam, da je supruga od jačih simptoma spasila veća tjelesna masa, veli nam.
Na pitanje jesu li o tome kasnije nekog obavijestili veli:
– Iskreno, nismo se vraćali na tržnicu, nismo htjeli ulaziti u bespotrebne rasprave s prodavačicom. Bili smo uvjereni da smo zaštićeni jer smo gljive kupili posve legalno, na štandu na tržnici, a ne ih sami brali ili kupovali iz neprovjerenih izvora.
U bolnici nam je rečeno da će poslati inspekciju na tržnicu i upozoriti na slučaj dalje i vjerujem da smo time svoje napravili, zaključuje naša sugovornica, dodajući da joj je sada samo bitno da je to iza njih i da je, na kraju, sve dobro prošlo.
Iz komunalne tvrtke Pula usluge i upravljanje, a koja sada vodi i Tržnicu, navode nam pak da sa slučajem trovanja nisu upoznati.
Na Tržnici nemaju informacija o slučaju
– Prema općim uvjetima poslovanja Pula usluge i upravljanje d.o.o. svaki prodavač šumskih gljiva mora posjedovati iskaznicu komercijalnog sakupljača gljiva koja mora biti istaknuta na prodajnom mjestu. Gljive moraju biti svježe i imati odgovarajuću deklaraciju i naziv, odgovaraju nam kratko. Tko je zadužen za provjeru gljiva koje se prodaju na štandovima tržnica i što nadzori pokazuju upitali smo stoga Državni inspektorat.
Tko obavlja nadzor?
Kako nam odgovaraju, Inspekcija zaštite prirode kontrolira prodaju gljiva samo u onom dijelu koji se odnosi na to da li prodavatelji imaju dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode za sakupljanje gljiva u svrhu prodaje, odnosno izuzimanje zavičajnih divljih vrsta iz prirode.
Inspekcija je u 2023. godini obavila 76 inspekcijskih nadzora, a u 2024. godini do danas obavljeno je 49 nadzora tržnica.
– Sanitarna inspekcija u okviru godišnjih planova monitoringa hrane provodi službena uzorkovanja i analize svježih gljiva u maloprodaji što uključuje i tržnice na propisane parametre sigurnosti hrane kao što su teški metali i pesticidi. U 2024. godini ispitano je ukupno 17 uzoraka gljiva, i svi uzorci ocijenjeni su sukladno.
Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata, dodaju, nije nadležna za zdravstvenu ispravnost proizvoda na tržištu Republike Hrvatske, nego je nadležna za kontrolu tržišnih standarda voća i povrća pa tako i za kontrola tržišnih standarda uzgojenih, ali ne i samoniklih gljiva koje se sakupljaju u prirodi.
– Proizvodi za koje su utvrđeni tržišni standardi mogu se stavljati na tržište Europske unije samo ako su u skladu s tim standardima. Tržišni standardi mogu biti opći i posebni s tim da za gljive nisu propisani posebni standardi već se primjenjuju opći koji podrazumijevaju da proizvodi moraju biti neoštećeni odnosno zdravi, čisti, bez stranog mirisa i dr. Znači, ne postoje za gljive propisani posebni standardi koji bi primjerice definirali vrste gljiva i druga posebna svojstva koja bi se odnosila na pojedine vrste gljiva, pojašnjavaju nam u odgovorima.
Inspekcijskim nadzorima tržišnih standarada na tržištu Republike Hrvatske u ovoj godini utvrđeno je da jedna partija/lot gljiva (i to šampinjona) nije udovoljavala zahtjevima kakvoće (plodovi koji su bili zbog truljenja ili kvarenja neprikladni za potrošnju) te su poduzete zakonom propisane uprave mjere i pokrenut je prekršajni postupak, navode te dodaju da državni inspektorat nije zaprimio informaciju o slučaju koji se dogodio u Puli.
Za nadati se da će inspkecije, osim kupovnih šampinjona, dobro pročešljati i tržnice kako se ovakvi nemili događaji ne bi ponovili. Ovoga puta sve je prošlo bez većih posljedica, ali isto tako moglo je biti i kobnije.
Male razlike, velika nevolja
Inače, kako doznajemo od iskusnih gljivara, gljive iz roda pečurski – kojima se otrovala obitelj s kojima smo razgovarali – uglavnom su jestive, ali postoje i otrovne vrste, kao na primjer otrovna pečurka (Agaricus xanthodermus). Ona kod ljudi izaziva probavne tegobe.
Berači ju najčešće zamijene za livadni šampinjon ili poljsku pečurku (Agaricus campestris). (istra24)
