Klubovi zastupnika i vladajućih i oporbe jednoglasno su podržali povećanje potpora za privremeno uzdržavanje, naglasivši njihovu važnosti za osjetljive društvene skupine, no oporba upozorava na rast troškova života i potrebu dodatnog povećanja.
U raspravi o prijedlogu Zakona o privremenom uzdržavanju, SDP je podržao zakon zbog njegovog fokusa na prava djeteta i učinkovitije administrativne postupke.
– Ovo je važan korak naprijed u osiguravanju prava najranjivijih skupina jer dijete stavlja u središte, kazala je Sanja Bježančević. Pohvalila je uvođenje strožih procedura i istaknula potrebu za daljnjim unaprjeđenjem mehanizama kontrole kako bi se spriječile potencijalne manipulacije sustavom. Upozorila je međutim da Agencija za osiguranje radničkih tražbina, kojoj se prenosi dio nadležnosti, nema iskustva u obiteljskim pitanjima.
Zastupnica HDZ-a Majda Bulić naglasila je da zakon ukida vremensko ograničenje trajanja prava na alimentaciju, povećava iznos na prosječnih 230 eura te pojednostavljuje postupke priznavanja prava.
– Djeca će sada brže dobiti financijsku sigurnost jer će zahtjevi biti rješavani nakon samo mjesec dana neplaćanja, a roditelji ih mogu podnositi i elektroničkim putem, rekla je.
Marin Miletić (Klub Mosta ) ocijenio je prijedlog “ogromnim napretkom, ali i upozorio na potrebu daljnjeg povećanja iznosa alimentacija zbog inflacije i rasta troškova života.
– Neplaćanje alimentacije je neprihvatljivo, i tu treba uvesti strože kazne kako bi se spriječile manipulacije sustavom. Žene su često one koje najviše pate zbog neodgovornosti očeva, rekao je.
Da trenutačni iznos minimalne alimentacije nije dostatan s obzirom na rast troškova života upozorila je i Jelena Miloš (Klub Možemo).
– Za dijete od 7 do 12 godina minimalni iznos alimentacije sada iznosi otprilike 7,5 eura dnevno. U uvjetima trenutačne krize troškova života to sigurno nije dovoljno, istaknula je. Kritizirala je i dugotrajnost postupka isplate, predlažući da rok za isplatu minimalne alimentacije bude kraći od 10 dana. Upozorila je i na problem nepotpunih isplata alimentacija te predložila naplatu iz nepokretne i pokretne imovine dužnika kao jedno od rješenja.
Dalija Orešković (DOSIP) podržala je ideju alimentacijskog fonda, ali je ukazala je na sustavne probleme u sustavu socijalne skrbi, istaknuvši neadekvatnu kadrovsku opremljenost centara za socijalnu skrb i sporu pravosudnu praksu.
– Dobre ideje na papiru često ne funkcioniraju u praksi, a država ne pruža građanima dovoljnu podršku kroz postojeće institucije, rekla je Orešković.
Piletić: Pravo na privremeno uzdržavanje trenutno ima 1343 djece
U Hrvatskoj pravo na privremeno uzdržavanje trenutno ima 1343 djece, rekao je u Saboru resorni ministar Marin Piletić tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond i povećavaju potpore.
– Trenutno pravo na privremeno uzdržavanje ima 1343 djece, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Piletić, odgovarajući na upit HDZ-ove Anđelke Salopek.
Na upozorenje Jelene Miloš (Možemo!) vezan uz problem manjka kapaciteta i zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, odgovorio je da su u ustanovama unutar socijalnog rada i socijalne skrbi u zadnjih godinu i pol, broj novozaposlenih povećali za njih više od 650. Uz to, osigurali su i sredstva da se urede kapaciteti i podigne standard u sve 71 ustanove u kojima se pružaju usluge socijalne skrbi.
Konačnim prijedlogom Zakona o privremenom uzdržavanju osniva se alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje, a Piletić je kazao da žele dodatno osnažiti zaštitu prava djeteta na uzdržavanje te osigurati bolju podršku najranjivijim članovima našeg društva.
– Ovako predloženim zakonom odgovaramo na stvarne potrebe djece čiji roditelji ne ispunjavaju obveze uzdržavanja. Cilj zakona je osigurati djeci uvjete za dostojanstven život, kvalitetan rast i njihov osobni razvoj, poručio je.
Naveo je kako trenutni mjesečni iznos potpore koji je prosječno 112 eura ne može zadovoljiti osnovne potrebe djeteta pri čemu je i sadašnja potpora vremenski ograničena na tri godine, što brojnu djecu ostavlja bez ikakve pomoći u mnogim situacijama kada im je ona prijeko potrebna.
Piletić je kazao da se konačnim prijedlogom zakona značajno povećava iznos potpore jer se dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podiže na 100-postotni iznos.
To će značiti da će taj iznos prosječno iznositi 225 eura, a ta odluka će se iz godinu u godinu mijenjati jer nadležni ministar mora do 1. travnja svake godine donijeti odluku s novim iznosima koji se vežu na prosječnu plaću u RH u prošloj godini.
Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će tako pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine ili do 26-te ako se redovito školuju. Novost je i da će djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi, imati pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje.
Također, pojednostavljuje se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje.
Piletić je kazao i da je za provedbu ovog zakona u 2025. godini planirano dodatnih 13,3 milijuna eura.
