U dijelu BiH obilježava se Dan neovisnosti 1. ožujka, u spomen na referendum na kojemu se ta bivša republika odvojila od jugoslavenske federacije, te se 33 godine kasnije ponovno suočava s dubokim nacionalnim podjelama a presuda srpskom čelniku Miloradu Dodiku osnažila je separatističke aspiracije.
Dok su u Sarajevu članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, koji predstavljaju dio probošnjačkog političkog kruga, u subotu svečano podigli zastavu na brdu Hum, u Republici Srpskoj 1. ožujka nije priznat kao praznik. Ove godine pravosudni proces protiv predsjednika RS Dodika dodatno je zaoštrio političke napetosti. Ponajprije reakcijom tamošnjih vlasti s donošenjem zakona kojim se nastoje osporiti državne institucije na području Republike Srpske što se pak u Federaciji BiH tumači državnim udarom.
Na referendum koji je održan tijekom dva dana tada prijestupne 1992. godine – 29. veljače i 1. ožujka – izašlo je nešto više od dva milijuna glasača. Njih 64,31 posto podržalo je “suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.Hrvati i Bošnjaci (tadašnji Muslimani) masovno su izašli na referendum kojega su Srbi bojkotirali, a ubrzo nakon toga započeo je rat koji je okončan potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu prije 30 godina u studenom 1995.
Od tada do danas tri strane imaju različitu perspektivu prema BiH.
Za Srbe u BiH, Dan neovisnosti simbolizira preglasavanje iz 1992. godine. Dodikova osuda zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH dodatno jača njegovu retoriku o Republici Srpskoj kao entitetu koji treba veću autonomiju ili čak odcjepljenje.
Hrvati u BiH osjećaju se iznevjerenima jer su 1992. podržali neovisnost BiH, no danas nemaju stvarnu političku ravnopravnost upravo kako je to definiralo referendumsko pitanje. Bošnjačka većina u Federaciji nastavlja birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što izaziva frustracije i zahtjeve za izbornom reformom. A vodeći hrvatski političar Dragan Čović poziva na realizaciju europske perspektive zemlje kao put izlaza iz krize.
Bošnjački pak političari, kao i 1992. godine, zagovaraju model građanske države, što pak znači centralizaciju vlasti, a Hrvati i Srbi to doživljavaju pokušajem dominacije.
Slabljenje američkog angažmana u BiH dovelo je do neodlučnosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Nekada bi OHR koristio bonske ovlasti protiv političara koji podrivaju BiH, dok danas poziva domaće institucije da riješe probleme što vodi krajnje neizvjesnom raspletu uzavrele krize u ovoj zemlji. (hrt)