Vojne snage NATO-a nisu spremne za moderno ratovanje dronovima, upozorio je u srijedu ukrajinski vojni zapovjednik zadužen za dronove, tri godine od početka rata s Rusijom.
– Kijev nastoji biti ispred neprijatelja, koristeći se umjetnom inteligencijom, kopnenim dronovima i testirajući lasere za rušenje ruskih dronova, rekao je pukovnik Vadim Suharevski, zapovjednik Snaga za bespilotne sustave.
Govoreći u novouređenom uredu za svoje nedavno utemeljene snage, Suharevski je prezentirao napredak u ratovanju dronovima od početka ruske invazije u veljači 2022. i kako je to promijenilo ratne doktrine.
– Na osnovi onoga što čujem i vidim, niti jedna vojska NATO-a nije spremna oduprijeti se kaskadama dronova, rekao je u nedavnom intervjuu za Reuters.
Rekao je da bi NATO trebao shvatiti ekonomsku prednost dronova, koji često stoje manje od konvencionalnog oružja za njihovo rušenje.
– To je osnovna matematika. Koliko stoji projektil koji ruši dron Šahed? A koliko stoji raspoređivanje broda, zrakoplova ili sustava protuzračne obrane da se na njega puca?
Dalekometni dronovi mogu stajati samo nekoliko tisuća dolara za najosnovnije modele, a cijena Šaheda procjenjuje se na desetke tisuća dolara.
Cijene projektila za njihovo presretanje kreću se u šesteroznamenkastim ili sedmeroznamenkastim iznosima i mnoge zemlje posjeduju samo ograničene zalihe pa su jako neekonomični.
Ukrajina je objavila da je 2024. proizvela 2,2 milijuna malenih FPV dronova i 100.000 većih dronova dalekog dometa. Rusija je po vlastitim procjenama iste te godine proizvela 1,4 milijuna FPV dronova.
– Čak i glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga sada govori da dronovi uništavaju više od 60 posto meta, rekao je.
– Jedino pitanje je kako će se razvijati taktika njihova korištenja i, što proizlazi iz toga, tehnološki aspekt.
Ruski napadi s često više od stotinu dronova postali su u Ukrajini uobičajeni.
Izvodi ih se iranskim dronovima Šahed i jeftinijim dronovima mamcima koji troše ograničene ukrajinske zalihe protuzračnih projektila.
– Ukrajina se koristi kamionima sa strojnicama i vojnim zrakoplovima za rušenje dronova te radi na drugim opcijama kao što su FPV dronovi presretači i lasersko oružje, rekao je.
Procijenio je da se na bojištu nalaze tisuće kopnenih dronova, što znači da je potrebno manje vojnika za opasne akcije.
Obje strane koriste se u velikoj mjeri elektroničkim ratovanjem kako bi poremetile signale za komunikaciju s dronovima u zraku.
To je dovelo do dronova koji koriste automatsko napadanje s pomoću umjetne inteligencije nakon što pilot odabere metu kamerom na dronu. No odluku mora donijeti čovjek, a ne umjetna inteligencija, rekao je.
On vjeruje da se barem polovica ukrajinskih postrojbi s dronovima na bojištu sada koristi takvim sustavima u određenoj mjeri i da će većina dronova u konačnici imati takve sustave.
Priznao je ipak da Ukrajina nema dovoljno streljiva za dronove koje se obično isporučuje odvojeno, ali nije ulazio u pojedinosti.
‘Da nema dronova, sve bi bilo mnogo gore’
Rekao je da neke postrojbe proizvode vlastito streljivo. Jedna brigada može na primjer proizvesti od 6000 do 10.000 komada streljiva na mjesec.
– Da nema dronova, sve bi bilo mnogo gore. Dronovi nam omogućuju da pružimo asimetričan odgovor kada je neprijatelj veći, snažniji i napada. (hrt)
