Pet je godina od potresa koji je u Zagrebu uzrokovao štetu od 12 milijardi eura. Što se do sada napravilo i kakva je perspektiva, U mreži Prvog razgovarali smo sa zamjenikom zagrebačkog gradonačelnika Lukom Korlaetom, direktoricom sektora za graditeljstvo pri HGK Katarinom Sikavicom te ravnateljem Uprave za provedbu obnove u Ministarstvu graditeljstva Tončijem Glavinićem.
Korlaet je otkrio jesu li zadovoljni postignutim do sada:
- Zadovoljni smo, kako je premijer rekao,10 sekundi potresa donijelo je deset godina obnove i sada smo na pola tog vremenskog raspona. Što se tiče obnove javnih zgrada u vlasništvu grada Zagreba, ta je polovina odavno pređena. Mi smo od 207 projekata (obnova vrtića, škola, zgrada u zdravstvu, kulturi, infrastrukturi…), do sad izvršili 187, rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
Kako kaže, ostalo je još 20 najkompliciranijih, gdje je riječ o cjelovitim obnovama zaštićenih kulturnih objekata kao što su Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ili Muzej za umjetnost i obrt. Navodi kako s jedne strane one moraju biti obnovljene tako da zadovolje sigurnosne kriterije u slučaju novih potresa, a s druge strane moraju izgledati kao stare.
- Što se tiče obnove privatnih zgrada, tu stvari stoje malo manje dobro, ta se obnova tek sad intenzivira. Taj proces vodi država, a Zagreb sudjeluje sa sufinanciranjem od 20 posto, što je na godišnjoj razini 21 milijun eura. Osim novcem pomogli smo i organiziranjem mobilnih timova koji su obilazili naše sugrađane, kućanstva i pomogli im na 5000 adresa ispuniti zahtjeve za organiziranu obnovu, dodao je Korlaet.
Do sada se u Zagrebu investiralo više od dvije milijarde eura u obnovu, na Banovini oko milijardu i pol, no postavlja se pitanje koliko je Ministarstvo zadovoljno napredovanjem obnove.
- Kada je riječ o završenom dijelu obnove, s današnjim danom možemo reći da je završeno 13 100 objekata, od toga se 700 odnosi na zgrade javne namjene, a 12 400 na stambene zgrade i obiteljske kuće. Obljetnica potresa je sutra. Obnovljeno je oko 3 400 zgrada i obiteljskih kuća, od kojih se većina odnosila na nekonstrukcijsku obnovu, kojih je trenutačno 3200, rekao je Tonči Glavinić, ravnatelj Uprave za provedbu obnove u Ministarstvu graditeljstva.
Kako kaže, s obzirom na to da su zgrade na Donjem gradu starije od 100 godina, a nisu bile projektirane i građene da izdrže potrese, od 1900 gradilišta koje danas imamo, 1700 odnosi se na privatne zgrade. Na području Zagreba aktivno ih je oko 670, dio uključuje i konstrukcijsku obnovu koja je složenija, rekao je Glavinić.
- Prije dvije godine donesen je novi zakonodavni okvir koji je ubrzao proces obnove pa tako i u dijelu gradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Izgrađeno ih je oko 330, a 290 ih je u postupku izgradnje, govori Glavinić.
Glavinić se osvrnuo i na razliku gradnje zamjenskih kuća na zagrebačkom i petrinjskom području.
- Područje zagrebačkog potresa složenije je u odnosu na područje potresa u Petrinji, ondje se rade tipske kuće, dok su se na području Zagreba radile na klasičan način gdje se prvo trebala provesti nabava za projektiranje pa provesti nabavu za izvođače radova. Najviše se radi o brdovitom terenu, podsljemenskoj zoni jer su uže parcele. Danas ih je izgrađeno 36 na području Zagreba, za 31 je u tijeku, 20 ih je u postupku javne nabave, a 14 ih je u fazi projektiranja, nastavlja Glavinić.
Korlaet navodi da ljudi trenutačno žive u kontejnerima u dvorištima obiteljskih kuća. Glavinić ističe da je svima njima ponuđen zamjenski smještaj te da je na području Zagreba obnovljeno 100 stanova u vlasništvu RH za potrebe zbrinjavanja te da su svi popunjeni.
- Uz to imamo model financiranja najamnina i sufinanciranja režija te je to ponuđenim svima u zamjenskom smještaju, no jedan dio ne želi otići sa svojih parcela, njih je 14, pojašnjava Glavinić.
Sikavica je izjavila da se građevinski proces mogao odvijati mnogo brže.
- Moglo je brže, ali mislim da je sasvim zadovoljavajuća ova brzina kojom se sada radi. Bilo je prvo potrebno stvoriti uvjete da se počne graditi. Bilo je svakakvih izazova na početku, a sada kada je krenulo, sada ide. Ovom brzinom sigurno je da će se obnova završiti u deset godina, pojašnjava Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo pri HGK.
- Cijene građevinskih poslova su narasle i jedan od razloga je povećanje cijena građevinskog materijala, a na to je utjecalo i povećanje cijena energenata, nedostatak radne snage, kao i specifični uvjeti gradnje i velika potražnja na tržištu. Kada smo analizirali cijene materijale, ustvrdili smo da bi cijene građevinskih usluga mogle biti niže, zaključuje Sikavica. (L.P./U mreži Prvog/HRT)