Iako je neprijeporno da cijene energenata utječu na rusku ekonomiju koja usporava, to nije dostatan razlog, što god Trump mislio, da Putin pristane na dogovor
Dok Vladimir Putin priprema najveću ikad paradu povodom Dana pobjede u petak 9. svibnja (hoće li doći Aleksandar Vučić i slovački premijer Robert Fico i dalje je nepoznanica), Ukrajina je u utorak napala Rusiju rojevima besposadnih letjelica što je dovelo do poremećaja u zrakoplovnom prometu na više zračnih luka uključujući četiri moskovske. Taj je moment osobito važan zbog dolaska stranih gostiju. Najveću ikad paradu ništa ne smije zasjeniti, ni ukrajinski napadi, pa je zato ruski ministar financija Anton Siluanov loše ekonomske vijesti objavio prije prvomajskog vikenda čije finale će biti vojna parada. Ministarstvo financija proračunski manjak za ovu godinu planiralo je na 0,5 posto, ali ga je zbog sniženog očekivanja prihoda od energenata podiglo na 1,7 posto BDP-a.
Izgubili oko 30 milijardi dolara
Moskva je računala da bi do kraja travnja prihod od nafte i plina trebao dosegnuti 10,94 bilijuna rubalja (131,28 milijardi dolara), što predstavlja 5,1 posto BDP-a. Nova procjena snižava prihod na 8,32 bilijuna rubalja (101,47 milijardi dolara), 3,7 posto BDP-a. Posljedica je to stanja na tržištu i rezultata prvog tromjesečja tijekom kojeg je ruski prihod od nafte i plina pao 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Situacija se pogoršava, prosječna cijena ruskog tipa nafte Urals od početka travnja, iskazana u rubljama, niža je 31 posto od planiranog, prenosi Reuters. Ministarstvo ekonomije prije Siluanovljeva nastupa objavilo je da će se Urals ove godine tržiti u prosjeku 56 dolara do barelu (5.281 rublju) što je sniženje ranije procjene 21,2 posto. Bloomberg piše da bi se zbog toga proračun za iduću godinu mogao planirati na bazi cijene barela 50 dolara, deset dolara manje nego za ovu. Zaključiti se može da je ruska vlada uvjerena da se ne može očekivati znatno povećanje cijena nafte u skorije vrijeme. Prihodi od nafte i plina čine 30 posto državnog dohotka.
“Proračunski prioriteti i dalje će biti socijalna potpora za građane, financiranje obrane i državne sigurnosti, te podrška obiteljima sudionika specijalne vojne operacije”, rekao je Siluanov. Rusija je, u četvrtoj godini invazije na Ukrajinu, obrambenu potrošnju povećala za četvrtinu, na 6,3 posto BDP-a, najvišu razinu od Hladnog rata, tumači Reuters. Istodobno, smanjene su procjene rasta ove godine na 1,8 posto u slučaju udara carinskog rata (Rusija se ne nalazi na popisu zemalja kojima Trump želi nametnuti tarife, ali može trpjeti sekundarne, kolateralne posljedice) na rusku ekonomiju. Neutralni scenarij vidi rast 2,5 posto što je pad gotovo dva posto u odnosu na prošlu godinu.
Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 60 dolara, najniža cijena od veljače 2021. godina, nakon što su vodeći proizvođači (OPEC+) odlučili povećati opskrbu unatoč strahovanjima da bi val carina mogao zakočiti potražnju, prenose agencije. Trump je od dolaska na vlast tražio da kartel poveća proizvodnju tvrdeći kako će tim mehanizmom prisiliti Putina na prekid rata. Rusija je članica OPEC+ i pristala je na povećanje proizvodnje, tumači Bloomberg, jer se nada da će većom proizvodnjom barem dijelom poravnati gubitke nastale padom cijena. U utorak je uslijedio rast pa je cijena referentnog tipa Brent bila oko podneva 61,98 dolara, skok od gotovo 3 posto. Stanje na tržištu nafte pogoršalo se nakon Trumpove najave da će svima uvesti carine. Cijene su prije te odluke bile oko 70 dolara (Brent) i na tu se razinu nisu vratile, pad je veći od 20 posto. “Potaknuta očekivanjima da će proizvodnja premašiti potrošnju, nafta je izgubila više od 10 posto u šest uzastopnih trgovačkih dana”, bilježi Reuters. Smanjenje cijene Brenta automatski utječe na pad cijene Uralsa pri čemu se Rusija suočava s dodatnom nevoljom jer Kini prodaje naftu uz popust što dodatno smanjuje prihode.
Trump hermetično o Putinu
Trump je u ponedjeljak u razgovoru s novinarima u Ovalnom uredu rekao: “Mislim da Rusija, s obzirom na cijenu nafte sada – nafta je pala – mislim da smo u dobroj poziciji za nagodbu. Oni žele nagodbu; Ukrajina želi nagodbu. Da nisam predsjednik, nitko se ne bi nagodio.“
Iako je neprijeporno da cijene energenata utječu na rusku ekonomiju koja usporava, to nije dostatan razlog, što god Trump mislio, da Putin pristane na dogovor koji mu ne bi išao u korist. Bloomberg je početkom mjeseca objavio da je američka administracija pripremila niz opcija kojima bi Trump ojačao ekonomski pritisak na Moskvu i čeka se da ih potpiše. U ponedjeljak je opet bio blaži prema Putinu izjavivši da je bio najavio “trodnevno primirje – ne zvuči kao puno, ali je mnogo ako znate odakle smo krenuli“. Opservacije u Ukrajini završio je gotovo hermetičnom rečenicom: “Prošli smo dug put i moguće je da će se nešto dogoditi, ali nadamo se da hoće.”
Kad je riječ o padu cijena nafte, izvori iz Washingtona upozoravaju na negativne posljedice po američke proizvođače jer niže cijene mogu eksploataciju određenih naftnih izvora učiniti neisplativima, osobito kad je riječ o hidrauličkom frakturiranju. (Ž. Trkanjec, jutarnji.hr)