U nedjelju pravo glasa ima nešto više od 3,5 milijuna hrvatskih državljana, koji će svoj glas moći dati na 31.528 glasačkih mjesta
Hrvatski državljani u nedjelju, 18. svibnja na lokalnim izborima biraju gradonačelnike, općinske načelnike, župane i njihove zamjenike, te članove predstavničkih tijela. Broj birača u odnosu na prošle lokalne izbore manji je za čak 147.611 osoba, a značajno je manji i broj kandidata na ovim izborima.
Ukupan broj kandidata manji je za više od 7000, a broj lista smanjen je za gotovo 400. Prema analizi Državnog izbornog povjerenstva, kandidati su nam sve stariji, pa je tako prosjek starosti svih kandidata s 45,20 godina povećan na 46,79 godina.
U nedjelju pravo glasa ima nešto više od 3,5 milijuna hrvatskih državljana, koji će od 7 do 19 sati svoj glas moći dati na 31.528 glasačkih mjesta.
Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina te punoljetni građani drugih država članica EU koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a koji su se prethodno registrirali.
Glasati se može samo u mjesto prebivališta u Hrvatskoj, ne kao kod drugih izbora u drugom mjestu u zemlji ili inozemstvu.
Birač na biračko mjesto mora ponijeti osobnu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu ili drugi dokument s fotografijom na osnovu kojeg se nedvojbeno može utvrditi identitet.
Birač na glasačkom mjesto predaje osobni dokument, provjerava se njegov identitet i je li upisan u popis birača, evidentira se da je došao na biračko mjesto, dobiva glasački listić i iza paravana ispunjava listić.
Ako netko nije upisan u popis birača, moći će dobiti potvrdu za glasanje nadležnog ureda državne uprave na sam dan izbora. Ako se zatekne na biračkom mjestu u 19 sati, a nije glasao dotad, omogućit će mu se glasanje i iza 19 sati.
Kemijskom olovkom na svakom glasačkom listiću za izbor članova vijeća i skupština zaokružuje se redni broj ispred kandidacijske liste. A za načelnike, župane i gradonačelnike, te njihove zamjenike zaokružuje se redni broj ispred imena i prezimena kandidata.
Preferencijalnog glasanja za članove predstavničkih tijela nema, kao kod parlamentarnih izbora, već se, dakle, glasa samo za listu. Birač zatim presavija glasački listić i ubacuje ga u onu glasačku kutiju na kojoj je istaknut taj glasački listić. Glasački listići su u bojama, tako da se na plavima biraju župani i gradonačelnik Zagreba, na bijelim listićima gradonačelnike i načelnike, općinske i gradske vijećnike biramo na ružičastim listićima, a županijske vijećnike na smeđim.
Ako kandidati za gradonačelnike, načelnike i župane ne dobiju 50 posto plus jedan glas u prvom krugu, drugi krug lokalnih izbora održat će se za dva tjedna – u nedjelju, 01. lipnja.
Članove predstavničkih tijela biramo u prvom krugu, a ako neke lista ne dobije većinu, kreće se u postizborne pregovore o koalicijama.
Birači pripadnici nacionalnih manjina glasaju za iste liste i kandidate kao i ostali, ali imaju pravo birati i zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina u onim jedinicama u kojima pripadnici manjine čine najmanje pet posto. Pravo glasa imaju samo pripadnici manjina s prebivalištem u toj lokalnoj jedinici. Isto vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.
Državno izborno povjerenstvo izvijestilo je jučer da će rad izbornih tijela na lokalnim izborima promatrati ukupno 6617 promatrača, što je za 4000 promatrača manje nego za prošle lokalne izbore 2021.
Tijekom izbornog dana, DIP će objaviti podatke o izlaznosti na svojoj mrežnoj stranici i to podatke o odazivu birača do 11.30 sati objavom u 12 sati, a podatke o odazivu birača do 16.30 sati objavom u 17 sati. Prve privremene rezultate lokalnih izbora, DIP će objaviti u 21 sat, a onda će se dalje ažurirati svakih 15 minuta. Do ponoći bi trebalo biti prebrojano više od 90 posto glasova, a do jedan sat gotovo svi glasovi.
Izborna šutnja započela je danas u ponoć, a završava na dan održavanja izbora u 19 sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. (G. Penić, jutarnji.hr)