Nekoliko je zemalja već provelo reforme kojima se povećava dob za umirovljenje. OECD predviđa da će prosječna dob za umirovljenje u EU do 2060. godine dosegnuti gotovo 67 godina, a neke zemlje čak i 70 ili više.
Životni vijek i broj godina provedenih u mirovini rastu diljem Europe. Kao odgovor na to, mnoge zemlje povećavaju dob za umirovljenje. Danska je već odlučila povećati dob za umirovljenje na 70 godina do 2040. godine. Nekoliko drugih europskih zemalja također je donijelo zakone kojima se predviđa podizanje dobi za mirovinu u nadolazećim godinama. Prema podacima OECD-a, Danska će do 2060. prednjačiti, s umirovljenjem u dobi od 74 godine.
Dakle, koje su sadašnje i predviđene dobi za umirovljenje u Europi? Koje zemlje imaju najvišu dob za umirovljenje? Postoji li razlika među spolovima? Kako će se dob za umirovljenje razlikovati između današnjih i budućih radnika?
Euronews donosi detaljniji pregled dobi za umirovljenje i budućih trendova u Europi na temelju izvješća OECD-a “Pensions at a Glance”.
Stanje u 2022.
Zakonska dob za umirovljenje muškaraca u EU-u 2022. kretala se između 62 i 67 godina, dok je za žene iznosila između 60 i 67 godina. Uključujući UK, zemlje EFTA-e i kandidata Tursku, upravo Turska značajno odskače s dobima za umirovljenje od samo 49 godina za žene i 52 godine za muškarce.
Prosječna dob za umirovljenje u EU-u iznosi 64,7 za muškarce i 63,8 za žene.
Nordijske zemlje imaju najvišu dob za umirovljenje
Tri nordijske zemlje — Danska, Norveška i Island — imaju najvišu dob za umirovljenje: 67 godina za oba spola. Dob za umirovljenje iznad 65 godina prisutna je i u Nizozemskoj (66,6), UK i Irskoj (obje 66), Njemačkoj (65,8) i Portugalu (65,6).
Ostale zemlje s dobnom granicom od 65 godina su Austrija, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska, Švicarska, Belgija, Italija, Španjolska i Cipar.
Pet najvećih gospodarstava Europe
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Francuska ima najnižu dob za umirovljenje od 64,8 godina — no razlika je marginalna. Prema Izvješću o starenju za 2024., ljudi u Francuskoj mogu u mirovinu kada dosegnu minimalnu dob za umirovljenje — 62 godine za rođene do 1960., odnosno 64 godine za rođene 1968. i kasnije.
Najniže dobi za umirovljenje
Ako se isključi Turska, najnižu dob za umirovljenje imaju Grčka, Luksemburg i Slovenija — 62 godine za oba spola. Najniža dob za žene je u Austriji i Poljskoj — 60 godina.
Umirovljenici
Freepik/Ilustracija
Nekoliko je zemalja već provelo reforme kojima se povećava dob za umirovljenje. OECD predviđa da će prosječna dob za umirovljenje u EU do 2060. godine dosegnuti gotovo 67 godina, a neke zemlje čak i 70 ili više.
Oglas
Životni vijek i broj godina provedenih u mirovini rastu diljem Europe. Kao odgovor na to, mnoge zemlje povećavaju dob za umirovljenje. Danska je već odlučila povećati dob za umirovljenje na 70 godina do 2040. godine. Nekoliko drugih europskih zemalja također je donijelo zakone kojima se predviđa podizanje dobi za mirovinu u nadolazećim godinama. Prema podacima OECD-a, Danska će do 2060. prednjačiti, s umirovljenjem u dobi od 74 godine.
Dakle, koje su sadašnje i predviđene dobi za umirovljenje u Europi? Koje zemlje imaju najvišu dob za umirovljenje? Postoji li razlika među spolovima? Kako će se dob za umirovljenje razlikovati između današnjih i budućih radnika?
Euronews donosi detaljniji pregled dobi za umirovljenje i budućih trendova u Europi na temelju izvješća OECD-a “Pensions at a Glance”.
Stanje u 2022.
Zakonska dob za umirovljenje muškaraca u EU-u 2022. kretala se između 62 i 67 godina, dok je za žene iznosila između 60 i 67 godina. Uključujući UK, zemlje EFTA-e i kandidata Tursku, upravo Turska značajno odskače s dobima za umirovljenje od samo 49 godina za žene i 52 godine za muškarce.
Prosječna dob za umirovljenje u EU-u iznosi 64,7 za muškarce i 63,8 za žene.
Nordijske zemlje imaju najvišu dob za umirovljenje
Tri nordijske zemlje — Danska, Norveška i Island — imaju najvišu dob za umirovljenje: 67 godina za oba spola. Dob za umirovljenje iznad 65 godina prisutna je i u Nizozemskoj (66,6), UK i Irskoj (obje 66), Njemačkoj (65,8) i Portugalu (65,6).
Mirovina
Euronews
Ostale zemlje s dobnom granicom od 65 godina su Austrija, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska, Švicarska, Belgija, Italija, Španjolska i Cipar.
Pet najvećih gospodarstava Europe
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Francuska ima najnižu dob za umirovljenje od 64,8 godina — no razlika je marginalna. Prema Izvješću o starenju za 2024., ljudi u Francuskoj mogu u mirovinu kada dosegnu minimalnu dob za umirovljenje — 62 godine za rođene do 1960., odnosno 64 godine za rođene 1968. i kasnije.
Najniže dobi za umirovljenje
Ako se isključi Turska, najnižu dob za umirovljenje imaju Grčka, Luksemburg i Slovenija — 62 godine za oba spola. Najniža dob za žene je u Austriji i Poljskoj — 60 godina.
Razlika među spolovima
U 23 zemlje muškarci i žene se umirovljuju u istoj dobi, bez razlike među spolovima. U preostalih devet zemalja muškarci se umirovljuju kasnije. Najveća razlika je u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci odlaze u mirovinu pet godina kasnije od žena. Razlika od tri godine i više postoji i u Rumunjskoj, Mađarskoj i Turskoj.
U EU-u prosječna razlika među spolovima u dobi za umirovljenje iznosi 0,9 godina.
Buduće dobi za umirovljenje do 2060.
Prema OECD-u, na temelju veza između očekivanog životnog vijeka i dobi za umirovljenje, predviđa se povećanje dobi za umirovljenje u 20 zemalja za muškarce i 24 zemlje za žene (od ukupno 32 analizirane).
Za one koji su na tržište rada ušli 2022., predviđena normalna dob za umirovljenje do 2060. kretat će se od 62 do 74 godine za muškarce i od 60 do 74 za žene.
Prosjek EU-a očekuje se na 66,7 godina za muškarce i 66,4 za žene.
Umirovljenje sa 74 godine u Danskoj
Danska će, prema prognozama, imati najvišu dob za umirovljenje do 2060. — 74 godine za oba spola.
Italija i Estonija slijedit će s 71 godinom, dok će Nizozemska, Švedska i Cipar dosegnuti 70 godina.
U Finskoj i Slovačkoj ta dob će biti 69, a u Portugalu 68 godina.
Pet zemalja — UK, Njemačka, Belgija, Norveška i Island — imat će dob za umirovljenje od 67 godina. U Irskoj i Grčkoj ona će dosegnuti 66 godina.
Sve nordijske zemlje imat će iznadprosječnu dob za umirovljenje.
Belgija će povećati dob za mirovinu na 67 do 2030., Danska na 69 do 2035., a UK na 68 do 2046.
Hoće li ostati razlike među spolovima?
Slovenija i Luksemburg imat će najnižu dob za umirovljenje muškaraca (62 godine), dok će Poljska imati najnižu dob za žene (60 godina) među onima koji su rad počeli 2022.
U 14 zemalja buduća dob za muškarce bit će 65 godina, ali u nekima će za žene i dalje biti niža.
Do 2060. razlika među spolovima gotovo će nestati u većini Europe, osim u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.
Gdje će se mirovinska dob najviše povećati?
Uspoređujući umirovljenike iz 2022. s onima koji počinju raditi iste godine, Turska će imati najveće povećanje — 13 godina za muškarce i 14 za žene.
U Danskoj će porast iznositi 7 godina za oba spola. Do 2021., Danska je bila druga u EU po prosječnim izdacima za mirovine po korisniku, i nominalno i prema kupovnoj moći.
Estonija, Slovačka, Italija, Švedska i Cipar također će do 2060. povećati dob za mirovinu za 5 godina ili više.
Dob za mirovinu može varirati za one koji rano ulaze u radni odnos ili imaju posebne okolnosti.
Mirovine u EU-u prosječno iznose oko 60 % primanja u kasnoj fazi karijere. U mnogim europskim zemljama taj se udio spušta ispod 50 %, što otežava umirovljenicima održavanje pristojnog životnog standarda.(N1)