Na snagu uskoro stupa novi Pravilnik o kućnom redu, a objavljeni su i novi propisi o upravljanju stambenim zgradama. Što se točno mijenja za stanare?
Kako postupiti ako imate bučne susjede? Kada je dopušteno izvođenje građevinskih radova? Koliko puta godišnje smijete organizirati proslave u svom stanu? Tko će biti odgovoran za nadzor poštivanja novih pravila?
Odgovore na ova, ali i druga pitanja u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića dali su gosti: državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović i savjetnik i suvlasnik platforme ZGRADOnačelnik.hr Tin Bašić.
Uhlir: Povrat poreza na prvu nekretninu za mlađe od 45 godina uskoro kreće
Državni tajnik Željko Uhlir posebno se osvrnuo na pravilnik o povratu poreza za prvu nekretninu.
– To je dobra vijest, to je dio naše stambene politike koje je Vlada donijela, da se pomogne mladima, odnosno mlađima od 45 godina, rekao je.
Dodao je kako su zakonske odredbe već bile donesene ranije.
– Ovaj puta samo razrađujemo pravilnikom postupanja u prijavi, odnosno podnošenju zahtjeva i taj pravilnik će stupiti na snagu danom objave u Narodnim novinama, kazao je.
Uhlir je pojasnio kome je pravilnik namijenjen.
– U obzir dolaze svi oni koji su od početka ove godine kupili svoju prvu stambenu nekretninu, mogu podnijeti zahtjev po pravilima koja su propisana bila već u zakonu, društveno poticane stanogradnje iz travnja ove godine, a ovim pravilnikom se samo razrađuje i napravljeni su obrasci kojima će naši građani podnositi zahtjeve i to APN-u, naveo je.
Naglasio je i tko obrađuje zahtjeve.
– APN je to tijelo koje će obrađivati zahtjeve, donositi rješenja o ispravnim zahtjevima, odnosno slanju na dopune onome kome će nešto nedostajati, a Ministarstvo našeg graditeljstva i prostornog uređenja će isplaćivati te potpore, istaknuo je.
O potporama je rekao kako su one propisane vrlo detaljno u zakonu.
– Tko može, tko ne može, koliko tko ima pravo, a odnosi se prema plaćanju PDV-a ili poreza na promet nekretnina, rekao je.
Na pitanje o subvencijama lokalnih samouprava, odgovorio je: Lokalnih ne, ali državnih da. Dakle, oni koji su kupili svoje stambene nekretnine ranije po važećim zakonima o poticajima, odnosno subvencijama za stambene kredite, oni neće moći aplicirati na ovo, kazao je.
Dodao je da kada su već jednom državna sredstva iz proračuna koristili za svoje poticaje, onda neće moći koristiti ponovno poticaje na ovaj način.
Objasnio je kada će građani dobiti povrat jer se zahtjevi već mogu predati idući tjedan.
– APN će pregledati zahtjev, odnosno dokumentaciju koja je priložena. Ako je ona ispravna, mi smo svi propisali da je isplata u roku 90 dana od donošenja rješenja. Ali, ići će to i brže, istaknuo je Uhlir.
Vladanović je komentirao novosti o osnivanju registra upravitelja zgrada u Hrvatskoj i što to znači za stanare.
– Imali smo prilike čuti na temelju zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Evo, dočekali smo i taj trenutak kada imamo tri podzakonska propisa koje smo najavili. Dakle, pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra upravitelja zgrada, pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zajednice suvlasnika i, ja bih rekao, jednako važan, ako ne i važniji od ovoga, pravilnik o kućnom redu u stambenim, odnosno u zgradama, rekao je.
Istaknuo je koliko je dugo trebalo da se ovakav zakon donese.
– Na ovaj zakon čekali smo skoro 30 godina. Napokon smo ga dočekali, istaknuo je.
Pojasnio je i važnost koju je u donošenju ovog zakona imala uloga civilnog društva.
– Vršio se snažan pritisak iz organizacija civilnog društva koje se bave ovim temama i napokon, evo ga, imamo zakon, imamo pravilnike, kazao je.
Dodao je da će provedba zakona ovisiti o kapacitetima suvlasničkih zajednica i upravitelja.
– Ja ću sada iskoristiti ovu prigodu i ukazati da provedba ovih pravilnika i cijelog zakona ovisit će o sposobnostima i kapacitetima suvlasničkih zajednica. Ne samo suvlasničkih zajednica, nego i upravitelja, naveo je.
Naglasio je kako osobno podržava zakon i pravilnike.
– Podržavam zakon, podržavam sve ove podzakonske propise i smatram da će oni stvoriti pravnu pretpostavku i, rekla bih, društvenu praksu kako bi generacije koje će doći za 10, 20, 30 ili više godina mogle kazati kako su živjeli ljudi koji su iznjedrili jednu vrijednost, društvenu vrijednost koja će uvesti reda u život u više stambenih zajednica, rekao je.
Podsjetio je i na društveni kontekst u kojem je zakon nastao.
– Ove promjene, ovaj zakonodavni, pravni, propisani okvir nastao je u tranziciji iz prelaska iz društvenog u privatno vlasništvo. Dakle, bilo je potrebno. Ljudi se nisu snašli. Postali su vlasnici stanova i morao se uvesti red, naveo je.
Upozorio je da neće sve biti jednostavno.
– Neće ovo sve skupa biti tako jednostavno kao što to na prvi pogled izgleda i morat ćemo se potruditi svi, kazao je.
Podsjetio je da će pomoć trebati i od lokalne samouprave.
– Država je učinila svoje, ali moram ovom prilikom naglasiti da će pomoć trebati i ne samo od upravitelja, nego i jedinica lokalne samouprave, istaknuo je.
Rekao je i kako se u političkoj kampanji nije čulo da će se pomoći suvlasničkim zajednicama.
– Mi u ovim izborima koji su sad prošli nismo čuli, rekao bih, ni jednu rečenicu da su se nositelji političke vlasti referirali i govorili o tome da će pomoći suvlasničkim zajednicama, rekao je.
Zaključio je da će biti poteškoća unatoč dobroj volji.
– Suvlasničke zajednice velikim dijelom nisu kapacitirane staviti se u funkciju provedbe ovih zakona i bit će popriličnih poteškoća. Unatoč tome što je dobra volja i želja da se to stavi na papir, da se to uvede u praksu, izjavio je.
Bašić o novom kućnom redu: Nažalost, bio je potreban
Bašić objasnio je zašto je bio potreban novi kućni red:
– Do sada je bio nered. Kućni nered, rekao je.
Prisjetio se kako je to izgledalo u njegovo vrijeme:
– Ja sam 1984. godište, sjećam se kad sam ja bio dijete kućni red bio je tada predsjednik kućnog savjeta, tada se kućni red poštovao, Možda više iz pristojnosti nego kulture, naveo je.
Objasnio je kada je kućni red počeo nestajati.
– Nakon 1997. godine je to postalo mrtvo slovo na papiru. I od sada na ovom smo zapravo imali svoju slobodu i dobili smo ono što smo htjeli, radili smo što smo htjeli u svojim zgradama. Nažalost, to je ušlo u negativan kontekst, u velikoj većini zgrada., pojasnio je.
Napomenuo je kako su osnovna pravila pristojnosti nestala.
– Osnove pristojnosti su se u nekim segmentima napustile, smatra.
Ilustrirao je primjerima iz novog kućnog reda.
– Sama činjenica je da smo mi u kućnom redu morali propisati da se ne smije bacati hrana kroz balkon, opušci, čikovi i smeće. Mislim da dovoljno govori o tome gdje smo kao civilizacija ili kao građani nekog grada, istaknuo je.
Istaknuo je da unatoč manjku regulative, neke zgrade ipak dobro funkcioniraju.
– Jako puno zgrada u Hrvatskoj je, unatoč manjku regulative koja je bila u zadnjih 30 godina, sebe dovelo u red i funkcioniraju savršeno, kućni red. Nažalost, to nije većina, to je manjina zgrada, kazao je.
Spomenuo je probleme koje zaprimaju od građana.
– Mi dobivamo primjere, mailove, molbe za pomoć brojnih suvlasnika diljem Hrvatske koji imaju upravo takve probleme s kućnim redom, s onim jednim koji stvara probleme, rekao je.
Naveo je i ekstreman primjer.
– Prethodne godine sam dobio mail jednog upravitelja s Kvarnera koji me pitao: molim vas, pomozite mi, imam suvlasnika u višestambenoj zgradi koji vrši veliku nuždu u ulazu. Što da napravim? To su problemi koje se, nažalost, u 21. stoljeću događaju u višestambenim zgradama u Hrvatskoj, istaknuo je Bašić.
Naglasio je važnost regulative.
– Ono što sam rekao danas i što ponavljam već neko vrijeme, regulativu smo htjeli, regulativu smo dobili, rekao je.
Objasnio je što to znači za suvlasnike.
– Sada prema toj regulativi moramo se prilagoditi i moramo krenuti i rješavati svoje probleme unutar zgrada koliko god teško bilo riješiti, naveo je.
Napomenuo je da više nema ‘tete u općini’ koja rješava probleme nego da ih moramo mi sami riješiti.
– Zašto? Zato što smo mi suvlasnici unutar te zgrade. Imamo pravne okvire, dobili smo alate koje do sada zapravo nisu postojali. Mogli smo se implementirati, ali nije bilo to baš tako jednostavno. Dakle, sad smo dobili alate koji bi nam mogli pomoći u tome da barem pola zgrada u Hrvatskoj nekako potaknemo na nekakve pozitivne promjene. Da je taj zahrđali kotač upravljanja zgradama malo podmazan i da se on lagano počne kretati. Kako će to izgledati u budućnosti, ne možemo sad na pamet govoriti nitko od nas ovdje. Možemo se samo nadati da će se ta regulativa primjenjivati, istaknuo je.
Novi kućni red: građani sudjelovali u izradi pravilnika
Pravilnik o kućnom redu oblikovan je uz javnu raspravu, a u izradi su sudjelovali i predstavnici suvlasnika, pravnici i upravitelji, rekao je Uhlir. Dodao je kako su kroz javnu raspravu stigli brojni komentari, neki za, neki protiv pojedinih odredbi, što je rezultiralo izmjenama dokumenta prije objave.
– Ovo je alat koji pomaže suvlasnicima da lakše definiraju pravila života u zgradi, a više od trećine odredbi mogu mijenjati nad polovičnom većinom, naglasio je Uhlir.
Dodao je da zgrade same mogu prilagoditi kućni red svojim specifičnostima, poput poštivanja mira ili prilagođavanja potrebama stanara.
Bez policijskih metoda
Predstavnici suvlasnika neće postati policajci, ali će imati značajnu odgovornost za provođenje zakona i kućnog reda u zgradama.
– Neće biti policijskih metoda, no veliki teret odgovornosti leži upravo na onome što se zove “inter pares”, prvi među jednakima, predstavniku suvlasnika, rekao je Vladanović.
Kućni red ima opći dio koji propisuje ministar, dok suvlasnici mogu sami donijeti posebne odredbe prilagođene njihovoj zgradi i stanarima. Poseban izazov je kratkoročni najam koji zahtijeva suglasnost suvlasnika – postoje prijelazni rokovi, a noviji stanari moraju odmah dobiti dvotrećinsku suglasnost.
U slučaju kršenja kućnog reda, mogu se izreći novčane kazne od 50 do 500 eura, postupno se pojačavajući.
– Stanovanje je temeljna ljudska potreba i ona je na prvom mjestu, a komercijalna djelatnost, kratkoročni najam i ostale djelatnosti su ipak sekundarne prirode, naglasio je Vladanović.
Upozorio je da će oni koji ne poštuju pravila lako biti dosegnuti penalizacijom i kaznom te pozvao na ozbiljan i odgovoran pristup.
Stanari sami moraju prilagoditi kućni red svojim potrebama
Bašić je pojasnio da sankcioniranje povrede kućnog reda nije jednostavno jer zahtijeva složenu proceduru. Suvlasnik mora dokazati povredu i obavijestiti predstavnika suvlasnika, a natpolovična većina stanara mora potvrditi povredu. Tek nakon tri takve odluke može se izreći kazna između 50 i 500 eura, pod uvjetom da je to propisano vlasničkim ugovorom.
– Dobro smo dobili alat koji do sada nije postojao. Procedura kažnjavanja mora raditi, rekao je Bašić.
Istaknuo je da nije lako dobiti potrebnu većinu jer stanari ne žele stvarati sukobe sa susjedima. Svaka zgrada je jedinstvena i pravila se ne mogu primjenjivati jednako.
– Građevinske su zgrade iste, no život u tim zgradama se ne može primjenjivati horizontalno, objasnio je.
Dodao je kako neke zgrade imaju više umirovljenika kojima je potreban veći mir, dok u novijim zgradama možda žive mlađi.
– Tamo je vjerojatno mlađa ekipa, mlađi ljudi, mlađe obitelji koji imaju puno djece, gdje je potreba za dnevnim mirom zapravo možda čak i nepostojeća. Gdje im je više potrebno da imaju proslave, da imaju možda radove, rekao je.
Istaknuo je da stanari sami moraju prilagoditi kućni red svojim potrebama, a ako to ne učine, primjenjuju se opće odredbe kućnog reda. (hrt)