Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić rekla je u srijedu da je temeljna funkcija Državnog izbornog povjerenstva (DIP) ‘jačati kapacitete onih koji provode izbore’, no zbog brojnih sporova glede toga što jest, a što nije nevažeći listić, ocijenila je da ta funkcija nije ispunjena.
“Želimo li vratiti povjerenje birača u izbore i izborne rezultate, moramo hitno početi graditi politički i stručni konsenzus oko izbornih pravila. U protivnom, jedino što se o izborima u Hrvatskoj može reći jest da nisu ni fer ni pošteni – dakle, nisu demokratski”, poručila je Sandra Benčić, koordinatorica Možemo!, uoči saborske rasprave o broju birača u prvom kvartalu 2025.
Zastupnica Urša Raukar-Gamulin istaknula je kako fer izbori zahtijevaju jasna i dosljedna pravila, obrazovanu izbornu administraciju i neovisne institucije koje osiguravaju jednakost biračkog prava u cijeloj zemlji.
Temeljna funkcija DIP-a
Benčić je naglasila da DIP nije ispunio svoju temeljnu funkciju – jačanje kapaciteta onih koji provode izbore. Upozorila je i na lošu praksu Ustavnog suda koji izbjegava odlučivanje o meritumu izbornih sporova, iako je jedini s punom jurisdikcijom.
Ustvrdila je kako je ‘”neshvatljivo da Ustavni sud koji je godinama imao praksu glede toga što je nevažeći listić, a to je onaj na kojem se ne može nedvosmisleno utvrditi volja birača, sada mijenja tu praksu i donosi drugačiju odluku; i to ne konsenzualno nego ‘na nož’, na 7-6 u glasovima”.
Pitanje broja birača u Registru
Ocijenila je kako je jasno da HDZ nije bio voljan ići u raščišćavanje pitanja broja birača u Registru birača: “Tako je i na ovim izborima bilo 3,5 mililjuna birača u zemlji s 3,8 milijuna stanovnika. I tako ćemo u petak u Saboru plenarno raspravljati o Izvješću o broju birača za prvi kvartal 2025., kao da se radi o nekim točnim, relevantnim brojkama”.
Zna li država brojati stanovnike i birače?
Navodeći brojke iz samog Izvješća, Benčić je rekla kako je 31. ožujka 2025. u 10 izbornih jedinica bilo je upisano 3.615.381, a svih građana je i dalje oko 3.8 milijuna.
“A devetog svibnja, kad je zaključen popis birača za prvi krug lokalnih izbora, u Rješenju o zaključivanju popisa birača nadležnog ministarstva bilo je 3.512.554 birača – odnosno 1274 birača manje od broja navedenog u DIP-ovim tablicama u kojima smo pratili rezultate za primjerice, županijske skupštine (3.513.828).
Dakle, država ne zna izbrojati ni stanovnike ni birače, ne može osigurati jednaku praksu provedbe izbora. Je li takva država konsolidirana demokracija? Par tisuća birača gore-dolje – pa nije to u Hrvatskoj toliko važno za rezultate izbora”, kaže Benčić.
Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić rekla je u srijedu da je temeljna funkcija Državnog izbornog povjerenstva (DIP) ‘jačati kapacitete onih koji provode izbore’, no zbog brojnih sporova glede toga što jest, a što nije nevažeći listić, ocijenila je da ta funkcija nije ispunjena.
“Nisu fer ni pošteni, dakle – ni demokratski”
“Želimo li vratiti povjerenje birača u izbore i izborne rezultate, moramo hitno početi graditi politički i stručni konsenzus oko izbornih pravila. U protivnom, jedino što se o izborima u Hrvatskoj može reći jest da nisu ni fer ni pošteni – dakle, nisu demokratski”, poručila je Sandra Benčić, koordinatorica Možemo!, uoči saborske rasprave o broju birača u prvom kvartalu 2025.
Zastupnica Urša Raukar-Gamulin istaknula je kako fer izbori zahtijevaju jasna i dosljedna pravila, obrazovanu izbornu administraciju i neovisne institucije koje osiguravaju jednakost biračkog prava u cijeloj zemlji.
Temeljna funkcija DIP-a
Benčić je naglasila da DIP nije ispunio svoju temeljnu funkciju – jačanje kapaciteta onih koji provode izbore. Upozorila je i na lošu praksu Ustavnog suda koji izbjegava odlučivanje o meritumu izbornih sporova, iako je jedini s punom jurisdikcijom.
Ustvrdila je kako je ‘”neshvatljivo da Ustavni sud koji je godinama imao praksu glede toga što je nevažeći listić, a to je onaj na kojem se ne može nedvosmisleno utvrditi volja birača, sada mijenja tu praksu i donosi drugačiju odluku; i to ne konsenzualno nego ‘na nož’, na 7-6 u glasovima”.
Pitanje broja birača u Registru
Ocijenila je kako je jasno da HDZ nije bio voljan ići u raščišćavanje pitanja broja birača u Registru birača: “Tako je i na ovim izborima bilo 3,5 mililjuna birača u zemlji s 3,8 milijuna stanovnika. I tako ćemo u petak u Saboru plenarno raspravljati o Izvješću o broju birača za prvi kvartal 2025., kao da se radi o nekim točnim, relevantnim brojkama”.
Zna li država brojati stanovnike i birače?
Navodeći brojke iz samog Izvješća, Benčić je rekla kako je 31. ožujka 2025. u 10 izbornih jedinica bilo je upisano 3.615.381, a svih građana je i dalje oko 3.8 milijuna.
“A devetog svibnja, kad je zaključen popis birača za prvi krug lokalnih izbora, u Rješenju o zaključivanju popisa birača nadležnog ministarstva bilo je 3.512.554 birača – odnosno 1274 birača manje od broja navedenog u DIP-ovim tablicama u kojima smo pratili rezultate za primjerice, županijske skupštine (3.513.828).
Dakle, država ne zna izbrojati ni stanovnike ni birače, ne može osigurati jednaku praksu provedbe izbora. Je li takva država konsolidirana demokracija? Par tisuća birača gore-dolje – pa nije to u Hrvatskoj toliko važno za rezultate izbora”, kaže Benčić.
Neshvatljiva praksa Ustavnog suda
Benčić je ustvrdila kako je ‘”neshvatljivo da Ustavni sud koji je godinama imao praksu glede toga što je nevažeći listić, a to je onaj na kojem se ne može nedvosmisleno utvrditi volja birača, sada mijenja tu praksu i donosi drugačiju odluku; i to ne konsenzualno nego ‘na nož’, na 7-6 u glasovima”
Smatra da se zbog toga ‘otvara prostor sumnjama u regularnost izbornog procesa’, a one se, kaže, mogu ukloniti jedino dijalogom svih parlamentarnih stranaka o izmjenama izbornog zakonodavstva i izjednačavanju prakse u izbornom zakonodavstvu.
Zastupnica Možemo! Urša Raukar Gamulin rekla je da su za poštene izbore potrebna jasna i nedvosmislena pravila te konzistentnost u njihovoj primjeni na svim biračkim mjestima.
Veliki problemi s izbornom administracijom
“Imamo velike probleme s izbornom administracijom, od biračkih odbora, preko gradskih i županijskih povjerenstava, do DIP-a koji se nije osvrtao na probleme nego je dao jedno priopćenje o edukaciji koju je proveo. O tome što rezultati te edukacije nisu zadovoljavajući, nije ništa rekao”, kazala je.
Raukar Gamulin problematičnim smatra to što isto izborno povjerenstvo jedan listić proglašava nevažećim zato jer je na njemu nešto nadopisano, iako je jasno zaokužen jedan kandidat, a drugi isti takav listić smatra važećim.
Nejednaka primjena pravila
Kao drugi primjer nejednake primjene pravila navela je uvid u izborne materijale, koji kandidati na jednom biračkom mjestu imaju, a na drugom nemaju.
Isto tako, na jednom biračkom mjestu DIP je prihvatio da postoji omaška u zapisniku, nakon čega je izmijenjen rezultat, dok na drugom mjestu kaže da je zapisnik javna isprava i da ne želi intervenirati, odnosno ponoviti brojanje glasova, što bi trebali zbog uloženih prigovora”, napomenula je zastupnica.
Kupovanje glasova u Vukovaru
Raukar Gamulina osudila je i izostanak reakcije na audio snimku objavljenoj u medijima prije drugog kruga izbora u Vukovaru, na kojoj se, kako smatra, otvoreno razgovara o kupovini glasova. (N1)