Saborski zastupnici suglasili su se u četvrtak s pučkom pravobraniteljicom da o njenim izvješćima Hrvatski sabor treba raspravljati dok su aktualna, odnosno u godini u kojoj su podnesena, a apostrofirali su i probleme na koje su joj se građani pritužili.
Prije svih, to se odnosi na zdravstvo, te siromaštvo građana, poglavito starijih samaca i starijih žena. Učinili su to u raspravi o izvješću pravobraniteljice za 2022. godinu, čiji je rad lijeva oporba hvalila bez zadrške, a desna iznijela neke zamjerke.
Kako građani mogu ostvariti svoja zdravstvena prava, odnosno kako bolje zaštiti prava pacijenata, pitala je Sandra Krpan (SDP).
Ne odustajati od javnog zdravstva, odgovara pravobraniteljica, zauzimajući se da zdravstveno osiguranje i usluge budu dostupni svima. “No, ono što trenutno vidimo je da, s obzirom na dugo čekanje, oni koji imaju idu privatniku, oni koji nemaju dugo čekaju, rekla je i poručila da to dugoročno nije održivo.
Jelena Miloš (Možemo) pitala je Tenu Šimonović Einwalter je li ju kontaktirao netko iz vlade nakon što je u izvješću za 2024. upozorila da Hrvatska ima “nezabilježene razmjere siromaštva starijih osoba?
– Nitko me povodom toga nije kontaktirao, odgovorila je i opetovala kako podaci iz 2024. pokazuju na rekordne podatke o siromaštvu starijih, posebno samaca i starijih žena.
Više pažnje treba posvećivati pravima starijih osoba, kazala je i dodala kako se koraci rade, ali da nisu dovoljni.
Kad je riječ o odnosu vlasti prema njenom uredu, rekla je da ta suradnja u velikom broju predmeta i sastanaka, uključujući sa izvršnom vlasti, nije loša. Ono gdje vidimo problem je pitanje stavljanja izvješća na dnevni red Sabora, ponovilaa je i poručila kako je “gledati instituciju pravobranitelja kao kritičara ili neprijatelja problem onih koji to tako vide.
Peternel: Ideološka selektivnost
I dok lijeva oporba redom hvali pravobraniteljičin rad, Igor Peternel (DOMINO) zamjera joj ideološku selektivnost. Izuzetno ste glasni kod tema manjina, migranata, a znatno tiša kad je riječ o obitelji, braniteljima, vjernicima, reakcije su vam mlake, kazao je.
Poručio je kako pučki pravobranitelj mora biti nepristran, a vlada prestati ignorirati njegove preporuke, jer iza njih stoje građani. Ako ne možete surađivati s Vladom, onda je najbolje da odete, rekao je pravobraniteljici.
Nezavisna Marija Selak Raspudić pravobraniteljici je zamjerila što se u analizi izbornih procesa u 2024. u nekoliko navrata osvrće na navodno neovisne organizacije, poput Gonga. Njegovo izvješće o analizi političkih narativa na Tik Toku je daleko od nepristranog, puno je predrasuda, političkih kvalifikacija određenih političkih aktera, upozorila je zastupnica.
Saborski klubovi, ali i Odbor za ljudska prava, suglasni su da treba naći rješenje kako bi se izvješća pravobraniteljice raspravljala kad su aktualna.
SDP će predložiti da se zaduži Vlada da u roku 60 dana dostavi mišljenja na vaša izvješća, a za ubuduće da se sva izvješća rasprave u Saboru u godini u kojoj su predana, najavila je Sabina Glasovac (SDP).
I Ivan Malenica (HDZ) drži da treba razmisliti o načinu kako da se o izvješćima raspravlja dok su aktualna. Je li to kroz Poslovnik ili izmjenama samog zakona, vidjet ćemo u idućih mjesec dana, rekao je i naglasio kako bi se time dalo na značaju pravobranitelju kojeg je Sabor opunomoćio da štiti i promiče ljudska prava i slobode.
Izvješće, dodaje, predstavlja neovisnu analizu stanja ljudskih prava, a posebna su mu vrijednost 170 preporuka, pritužbe građana bitne su i zastupnicima, korisno ih je proučiti, rekao je Malenica.
Ured pravobraniteljice zaprimio najviše pritužbi na zdravstvo
Od gotovo 6.100 predmeta, u koliko ih je te godine postupao Ured pravobraniteljice, najviše pritužbi zaprimio je na zdravstvo, 411.
Građani su se pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter žalili na neodgovarajuće i nepravodobno liječenje, propuste u informiranju pacijenata, neodgovarajuću komunikaciju liječnika s pacijentima, nedostatne razmjene informacija među liječnicima, kao i zbog nejasnoća kako se postupalo po njihovim pritužbama.
Svoje mišljenje o tom Izvješću Vlada je dala u srpnju 2023., a u njemu je istaknula da u zdravstvenoj zaštiti ponašanje svakog zaposlenika treba počivati na načelima etičkih principa, kao i da se svi radnici moraju pridržavati etičkih kodeksa ustanove u kojoj su zaposleni.
Najavila je i kako će Ministarstvo zdravstva uložiti dodatan napor u osvještavanje zaposlenika u zdravstvenom sektoru o važnosti odgovarajuće komunikacije s pacijentima.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter izvijestila je i kako su se građani u 2022. godini, nakon zdravstva, najviše prituživali na diskriminaciju (376), radne odnose (271), pravosuđe (229), gospodarstvo (205).
Njen Ured je uputio 170 preporuka nadležnim tijelima.
Kad je pak riječ o ispunjenosti preporuka danih uz Izvješća za 2021. godinu, nadležna su tijela postupala po njih 45 posto, neznatno više u usporedbi s godinom prije. (hrt)