Rusija bi bila spremna vratiti relativno male dijelove ukrajinskog teritorija koje je okupirala u sjevernoj Sumskoj i sjeveroistočnoj Harkivskoj regiji, otkrili su izvori
Izvori su za Reuters otkrili kao bi se Rusija odrekla malih džepova okupirane Ukrajine, ako bi im Kijev prepustio dijelove svog istočnog teritorija koje Moskva nije uspjela zauzeti.
Prema predloženom ruskom sporazumu, Ukrajinci bi se tako u potpunosti morali povući iz istočnih regija Donjeck i Luhansk u zamjenu za rusko obećanje da će zamrznuti linije bojišnice u južnim regija Herson i Zaporižja. Rusija bi tada bila spremna vratiti relativno male dijelove ukrajinskog teritorija koje je okupirala u sjevernoj Sumskoj i sjeveroistočnoj Harkivskoj regiji, otkrili su izvori za Reuters.
Ove su informacije izašle na vidjelo dan nakon što su se Trump i Putin sastali u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka sukoba u Ukrajini.
Iako summit nije uspio osigurati prekid vatre za koji je rekao da ga je želio, Trump je u intervjuu s Seanom Hannityjem za Fox News izjavio da je on i Putin razgovarao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, te da su se „uglavnom dogovorili”.
„Mislim da smo prilično blizu dogovora”, rekao je, dodajući: „Ukrajina to mora prihvatiti. Možda će reći ‘ne’.”
Dva izvora, koja su zatražila anonimnost zbog osjetljivosti teme, rekla su za Reuters da se njihovo znanje o Putinovim prijedlozima uglavnom temelji na razgovorima između čelnika u Europi, SAD-u i Ukrajini, te da nije potpuno.
Trump je u subotu ujutro upoznao Zelenskog i europske čelnike sa onime o čemu se pričalo na summitu. Nije bilo odmah jasno predstavljaju li Putinovi prijedlozi početnu pregovaračku poziciju koja bi trebala poslužiti kao polazište za pregovore ili njegovu finalnu ponudu koja ne podliježe raspravi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij trebao bi u ponedjeljak otputovati u Washington kako bi s Trumpom razgovarao o mogućem okončanju rata punih razmjera, koji je Putin pokrenuo u veljači 2022.
Putinova ponuda isključila je prekid vatre dok se ne postigne sveobuhvatan dogovor, čime se blokirao ključni zahtjev Zelenskog, čiju zemlju svakodnevno pogađaju ruski dronovi i balističke rakete. Ukrajina je pak odbacila bilo kakvo povlačenje s ukrajinskog teritorija poput regije Donjeck, gdje su njezine trupe ukopane i za koji Kijev kaže da služi kao ključno obrambeno uporište za sprječavanje ruskih napada dublje u njezin teritorij.ri.
Rusija drži džepove u regijama Sumi i Harkiv ukupne površine oko 440 četvornih kilometara, prema ukrajinskom projektu mapiranja bojišta Deep State. Ukrajina kontrolira oko 6.600 četvornih kilometara Donbasa, koji obuhvaća regije Donjeck i Luhansk, a na koje Rusija polaže pravo.
Iako Amerikanci to nisu izričito naveli, izvori su napomenuli kako ruski čelnik također traži najmanje službeno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, koji je Moskva zauzela od Ukrajine 2014. godine. Iz tog nije jasno znači li to priznanje od strane američke vlade ili, primjerice, svih zapadnih sila i Ukrajine. Kijev i njegovi europski saveznici odbacuju službeno priznanje moskovske vlasti na tom poluotoku.
Rekli su da bi Putin također očekivao ukidanje barem nekih sankcija protiv Rusije. Međutim, nisu mogli reći odnosi li se to na američke ili europske sankcije.
Ukrajini bi također bilo zabranjeno pridruživanje vojnom savezu NATO, iako se činilo da je Putin otvoren prema tome da Ukrajina dobije neku vrstu sigurnosnih jamstava, rekli su izvori.
Međutim, dodali su da nije jasno što to znači u praksi. Europski čelnici rekli su da je Trump tijekom razgovora u subotu spominjao sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a također i ideju o jamstvu u stilu „članka 5” izvan NATO-ova vojnog saveza.
Rusija bi također zahtijevala službeni status ruskog jezika u dijelovima ili na cijelom teritoriju Ukrajine, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje, rekli su izvori. Valja podsjetiti kako ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskom ratu protiv Ukrajine širenjem proruskih propagandi i skrivanjem špijuna, što crkva poriče i tvrdi da je prekinula kanonske veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon kojim zabranjuje vjerske organizacije povezane s Rusijom, među kojima smatra i ovu crkvu. Međutim, zakon još nije počela provoditi. (L. Fiščić, jutarnji.hr)