Američki i ruski dužnosnici razgovarali su o nekoliko energetskih sporazuma na marginama pregovora ovog mjeseca, koji su imali cilj postići mir u Ukrajini, reklo je pet izvora upoznatih s razgovorima.
Ti su sporazumi ponuđeni kao poticaji Kremlju da pristane na mir u Ukrajini i kako bi Washington ublažio sankcije Rusiji, naveli su izvori za Reuters.
Razmatrana je mogućnost povratka Exxon Mobila u ruski naftno-plinski projekt Sahalin-1, rekli su tri izvora. Također se razgovaralo o kupnji američke opreme za ruske LNG projekte, poput Arctic LNG 2, koji je pod zapadnim sankcijama, potvrdila su četiri izvora.
Još jedna ideja bila je da SAD kupi nuklearne ledolomce od Rusije, izvijestio je Reuters 15. kolovoza.
Razgovori su održani tijekom posjeta američkog izaslanika Stevea Witkoffa Moskvi ranije ovog mjeseca, kada se sastao s Vladimirom Putinom i njegovim investicijskim izaslanikom Kirillom Dmitrievim, navela su tri izvora. O tim se temama također razgovaralo unutar Bijele kuće s predsjednikom Donaldom Trumpom, rekli su dva izvora. Ti su poslovi kratko spomenuti i na samitu na Aljasci 15. kolovoza, rekao je jedan izvor.
“Bijela kuća je stvarno htjela objaviti bombastičan naslov nakon samita na Aljasci, najavljujući veliki investicijski posao,” rekao je jedan od izvora. “Trump se tako osjeća kao da je nešto postigao.”
Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost nastavljaju pregovore s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima o bilateralnom sastanku radi zaustavljanja rata, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće, dodavši da nije u interesu javno pregovarati o tim pitanjima.
Na zahtjeve za komentar, Dmitrievov glasnogovornik nije odgovorio, Exxon Mobil odbio je komentirati, dok Rosneft i Novatek nisu odgovorili.
Pritisak sankcijama i tarifama
Trump je zaprijetio novim sankcijama Rusiji ako mirovni pregovori ne napreduju te uvođenjem oštrih tarifa Indiji, koja je veliki kupac ruske nafte. Takve bi mjere otežale Rusiji održavanje sadašnje razine izvoza nafte.
Trumpov stil politike kroz “dogovore” već je ranije bio vidljiv u pregovorima o Ukrajini, kada su isti dužnosnici početkom godine razmatrali mogućnost obnavljanja ruskih plinskih tokova prema Europi. Te je planove zaustavila Europska komisija, koja je predložila potpuno ukidanje uvoza ruskog plina do 2027.
Najnoviji razgovori pomaknuli su fokus prema bilateralnim sporazumima između SAD-a i Rusije, zaobilazeći EU, koja je kao blok ostala čvrsta u podršci Ukrajini.
Istog dana kada je održan samit na Aljasci, Putin je potpisao dekret koji bi mogao omogućiti stranim investitorima, uključujući Exxon Mobil, da ponovno steknu udjele u projektu Sahalin-1 – pod uvjetom da se aktivno zalažu za ukidanje zapadnih sankcija Rusiji.
Exxon je napustio poslovanje u Rusiji 2022. nakon invazije na Ukrajinu, zabilježivši gubitak od 4,6 milijardi dolara. Njegovih 30% udjela u Sahalinu-1 tada je preuzeo Kremlj.
Arctic LNG 2 i američko-kinesko rivalstvo
SAD je uveo više rundi sankcija na ruski projekt Arctic LNG 2, počevši od 2022., čime je onemogućio pristup specijaliziranim brodovima bez kojih se projekt u arktičkim uvjetima teško može održavati.
Projektom, kojim upravlja Novatek, od prošle godine lobira se u Washingtonu za popuštanje sankcija. Proizvodnja je u travnju djelomično obnovljena, a ove je godine s terminala otpremljeno pet tereta unatoč sankcijama.
Plan je imao tri proizvodna postrojenja (tzv. “train”), no treće je tek u fazi planiranja, s očekivanom tehnologijom iz Kine.
Prema jednom izvoru, Washington želi potaknuti Rusiju da kupuje američku tehnologiju umjesto kineske, u sklopu šire strategije razdvajanja Moskve i Pekinga.
Podsjetimo, Kina i Rusija su neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. proglasile partnerstvo “bez ograničenja”, a Xi Jinping i Putin sastali su se više od 40 puta u zadnjih deset godina. Putin je nedavno Kinu opisao kao saveznika. (N1info)