Nakon povijesnog rezultata, Babiš mora birati između manjinske vlade i saveza s radikalnim strankama
Pobjednik čeških izbora Andrej Babiš, dan nakon velike izborne pobjede, suočava se s odlukom – formirati vladu s ultradesnim strankama ili igrati na manjinsku vladu koja će vladati uz podršku tih stranaka.
Babiš, kontroverzni političar, bivši komunist i milijarder, koji je nakon prvog mandata otišao praćen sudskim slučajem za pronevjeru dva milijuna eura europskog novca, dobio je sa svojom strankom ANO podršku čak 35 posto čeških glasača, što je najveći postotak koji je jedna stranka dobila u povijesti čeških parlamentarnih izbora. Prema podacima češkog statističkog zavoda, izbore je obilježila i jedna od najvećih izlaznosti – glasalo je 68,9 posto birača. Babiš s pravom svoje rezultate može nazvati povijesnim uspjehom, i to svojim osobnim, ali to ne znači da će mu put do formiranja vlade biti lagan.
Babiš je, javljaju češki mediji, već započeo razgovore s dvije male desničarske euroskeptične stranke koje su prešle izborni prag od pet posto. Riječ je o Motoristima, stranci koja se protivi zelenim politikama te želi ukinuti biciklističke staze u Češkoj. Veliki su protivnici europskog Green Deala i podržavaju, prema vlastitim riječima, “automobile, ugljen i češku krunu”. Drugi partner u koalicijskim pregovorima je stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD), koju vodi japanski poduzetnik Tomio Okamura, a čiji se program najviše svodi na antiimigrantsku agendu.
Bit će teško, a Babiš je uoči razgovora s češkim predsjednikom, koji mu formalno treba dati mandat za sastavljanje vlade, rekao da bi želio formirati vladu u kojoj će sjediti samo pripadnici njegove stranke. Međutim, za operativnu većinu u parlamentu trebat će mu podrška spomenutih stranaka, posebno stoga što su se druge stranke već izjasnile da ne žele surađivati s njegovim ANO-om. I sam Babiš odbacio je mogućnost suradnje sa strankama u dosadašnjoj vladi.
Babiš, s obzirom na vlastitu kampanju, manje će problema imati u pronalasku zajedničkog jezika s Motoristima. Uostalom, ta je stranka u europskom parlamentarnom bloku Patrioti za Europu, koji je osnovao upravo Babiš s vođama Mađarske i Austrije. Babiš se s Motoristima slaže u pitanju protivljenja europskim ciljevima o smanjenju emisija štetnih plinova, a obje se stranke protive europskoj zabrani prodaje novih automobila na fosilna goriva nakon 2035. godine.
Odnos s SPD-om je kompliciraniji. Glavno izborno obećanje te stranke bio je referendum o EU-u ili NATO članstvu, što je Babiš u ranijim izjavama kategorički odbacivao. Iako je i sam Babiš u fotofinišu kampanje davao izjave protiv ukrajinskih izbjeglica u Češkoj, kojih ima oko 380.000, kao premijer teško da bi podržao njihovu masovnu deportaciju koju traži SPD, ističu češki analitičari. Kako je jedan rekao, Babiš je populist i pragmatik, ali nije “luđak”. Međutim, za vladanje treba podršku ekstremnih stranaka. Zasad se očekuje kao izgledno da će se češki stavovi o Ukrajini značajno izmijeniti, a tu je Babiš već najavio da namjerava ukinuti tzv. inicijativu za streljivo, program vojne pomoći značajan za ukrajinsku situaciju na bojištu. Riječ je o programu putem kojeg češki trgovci oružjem kupuju na globalnom tržištu za račun Ukrajine, koristeći se većinom novcem iz europskih i NATO izvora. Babiš smatra da taj program trebaju voditi EU i NATO, a ne Češka.
No, odbacio je najave da će potpuno okrenuti češku politiku kad je riječ o njezinoj posvećenosti Zapadu i zapadnim partnerstvima, piše BBC. “Vaš je problem što prepisujete laži iz čeških novina”, snažno je Babiš kritizirao medijsku scenu, koja ga često ne štedi. “S Trumpom sam već razgovarao pet puta. Bio sam u Pentagonu. Bio sam u FBI-ju. Razgovarao sam sa šefom CIA-e. Mi smo pouzdan partner. A ja sam već bio premijer i imali smo vladu. I odlične rezultate”, odgovorio je na pitanje novinara iz New York Timesa. Međutim, sumnje se nastavljaju, pogotovo kad se zna da je Babiš blizak s mađarskim premijerom Viktorom Orbán. “Pobijedila je istina, čestitam na velikom uspjehu”, poručio je Orbán u čestitci Babišu nakon što su u subotu stigli prvi rezultati izbora.
“Ovo je povijesni uspjeh”, izjavio je u subotu Babiš oduševljen rezultatima koji su broj zastupnika njegova ANO-a u češkom parlamentu podigli sa 72 mjesta iz saziva 2021. godine na 80 zastupnika u novom sazivu.
Petr Fiala, dosadašnji premijer i čelnik umjerene vlade desnog centra, dobio je sa stranačkim kolegama 23 posto podrške birača. Zbog izborne matematike, koja unatoč snažnoj pobjedi ne ide na ruku Babišu, analitičari ne isključuju duge pregovore te napominju da bi proces formiranja češke vlade mogao biti mukotrpan. Podsjetimo još da je ultralijeva koalicija na čelu sa strankom Stačilo! (Dosta) ispala iz parlamenta jer nije prešla pet posto glasova. Riječ je također o euroskeptičnoj stranci poput SPD-a koja je otvoreno pozivala na bliže odnose s Rusijom i izlazak Češke iz NATO-a. Nije im pošlo za rukom uvjeriti biračko tijelo i više ih nema u parlamentu. I uz jednako radikalan SPD, samo s desnim predznakom, nije stao velik broj građana. SPD je dobio tek osam umjesto prognoziranih 13 posto glasova.
Unatoč tome što izbor Babiša umjesto snažno proeuropski orijentiranog Fiale nije dobra vijest za Bruxelles i snagu Europske unije, loš plasman najekstremnijih stranaka politički analitičari u Češkoj pozdravljaju kao jako dobru stvar. U razgovoru za Politico Petr Kaniok, politolog s Masarykova sveučilišta u Brnu, rekao je da ne očekuje da će Babiševa vlada biti tako radikalna kao što bi bila da su izborni rezultati drugačiji. “Stačilo! i SPD, kao najekstremnije češke stranke, dobile su manje glasova nego što se očekivalo, i to je s gledišta EU i češke vanjske politike dobra vijest”, kaže Kaniok.
Međutim, mnogo je toga još u zraku, pogotovo zato što Babiš treba podršku kako bi vladao. Osim toga, Babiš još nije gotov sa sudskom sagom u slučaju u kojem je optužen da je njegov veliki poljoprivredni konzorcij manipulirao kako bi dobio poticaje od Europske unije. Agrofert, poduzeće koje je Babiša vinulo do statusa najbogatijeg Čeha, i dalje predstavlja potencijalni sukob interesa za budućeg premijera, piše Politico. Članovi vlade smiju imati vlastite biznise, navodi portal, ali moraju kao prioritet imati javni interes, a ne vlastiti poslovni interes. Babiš je u debati uoči izbora rekao da će riješiti taj problem, ali bez ikakvih konkretnih detalja o tome kako to planira izvesti.
Češki Denik N bavi se i političarima koji su ušli u parlament i očekuje se da će podržati Babiša. Među njima su, navode, ljudi poput Jindřicha Rajchla, proroka apokalipse, euroskeptičnog antivaksera koji je među ostalim tvrdio da je Putin gotovo u Kijevu, da Češka nema drugog izbora nego obnoviti dobre odnose s Rusijom jer bi industrija inače bankrotirala, a zemlja se zamrznula.
Babiš će morati ozbiljno manevrirati kako bi formirao vladu, ali Fiala, koji je priznao poraz i čestitao protivniku, nema nekog manevarskog prostora. Oko 23 posto glasova njegove stranke donosi mu 52 mjesta u parlamentu od 200 zastupnika. STAN, Stranka gradonačelnika i neovisnih, dobila je 11 posto, ili 22 zastupnička mjesta. Piratska stranka osvojila je oko osam posto i dobila 18 zastupničkih mjesta. Za apsolutnu većinu potreban je 101 zastupnik. (A. Handabaka, jutarnji.hr)
