U Hrvatskoj je trenutačno prosjek čekanja, kada se uzmu u obzir i zdravstveni pregledi i pretrage, oko 145 dana, izjavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” govoreći o novoj uputi koja se odnosi na dopunski rad liječnika. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, smatra da nova uputa neće smanjiti liste čekanja te da se odnosi na samo 15-20% bolničkih liječnika.
Nova uputa o dopunskom radu liječnika stupila je na snagu 1. siječnja ove godine, a bolnicama je dan rok do kraja siječnja da obave reviziju svih dopuštenja koja postoje. Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da onima koji imaju aktivnu suglasnost za rad u dopunskom radu nema formalnog razloga ukinuti postojeće. Ideja je, kaže, da se uputa počne primjenjivati za sve one koji nanovo traže, odnosno da se za ove postojeće revidira je li možda određeni liječnik ne zadovoljava kriterije, a da ima postojeću dopusnicu.
“Nemaju sve zdravstvene ustanove jednake probleme”
Odgovarajući na pitanje znači li to da će neki liječnik izgubiti dopuštenje ako se ustanovi da nema kriterije, Hrstić je kazala da to nije nužno slučaj.
– Prvenstveno je sugestija da se napravi sve da se zadovolje kriteriji. (…) Prvi i osnovni kriterij je vrijeme čekanja, a sekundarni izvršenje. Ako postoji vrijeme čekanja u toj ustanovi za konkretni postupak, da je duži od 120 dana, sigurno treba dati posebne napore da se lista čekanja smanji na ispod 120 dana. Neće za svaku zdravstvenu ustanovu biti jednaki rezultat primjene upute. To i je očekivano, jer nemaju sve zdravstvene ustanove jednake probleme i nemaju sve zdravstvene ustanove za iste postupke veliko vrijeme čekanja, dodala je Hrstić.
Govoreći o trenutačnom prosjeku čekanja u Hrvatskoj, kazala je da uzimajući u obzir sve pretrage i preglede koji postoje, to je 145 dana čekanja. Potom je istaknula da nije sve što je rezervacija termina ujedno i lista čekanja.
– Postoje kontrolni pregledi i različite vrste pregleda. Kada govorimo o listama čekanja govorimo samo za prvi pregled, dodala je.
Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split, istaknuo je kako pozdravlja uputu o dopunskom radu liječnika i očekuje da će im biti pomoćni alat pri donošenju odluka. Bit će jasniji kriteriji za davanje dopusnica za dvojni rad liječnika.
– Na temelju toga izrađujemo svoju vlastitu radnu uputu u koju ćemo inkorporirati sve ove parametre same upute, rekao je Dolić i dodao da svaka zdravstvena ustanova ima neke svoje terenske specifičnosti što se tiče kadrova, opreme, opterećenosti, prostora.
Ponovio je da će sada biti lakše donijeti odluku tko će moći dobiti dopusnicu za dvojni rad.
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, istaknuo je da Komora nije sudjelovala u izradi upute. Komora smatra da postojeći zakon i pravilnik dovoljno dobro reguliraju dvojni rad liječnika.
– Mi ovdje govorimo o uputi koja regulira rad 15-20% bolničkih liječnika i nema nikakav utjecaj na onih 80% koji ne rade u dvojnom radu. Dakle, kakav god učinak očekujemo od upute, on se odnosi na samo ovih 15-20% zaposlenih liječnika, odnosno možda 1500 ili 1600 liječnika. Dakle, ta uputa sigurno neće smanjiti liste čekanja u hrvatskom zdravstvu, koja je također tema o kojoj zapravo svakodnevno govorimo. Smatramo da ova uputa u svojem sadržajnom dijelu, a to je ovaj dio koji se tiče lista čekanja, je nelogična, a na neki način je nepravedna, izjavio je Luetić.
Potom je na primjeru nastojao preciznije objasniti o čemu se radi: U bolnici npr. radi 10 radiologa, od kojih dva rade u slobodno vrijeme jednom tjedno u privatnoj ustanovi. U svom radnom vremenu, od osam sati, svi oni obave npr. 15 MR pregleda ili CT-a. Lista čekanja za CT je npr. 150 dana, a za MR 200 dana. Po ovoj uputi, ona dvojica koja su radila do sada savjesno, odgovorno, u javnoj ustanovi, više neće moći raditi u svoje slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi, rekao je Luetić i istaknuo da oni pojedinačno nemaju nikakav utjecaj na liste čekanja koje su stavljene kao kriterij u uputu o dvojnom radu liječnika.
Ministrica Hrstić kazala je da Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2016. godine ne daje dovoljno jasne kriterije tko može, a tko ne može raditi dopunski rad.
– Hrvatska je dovoljno mala zemlja da ne bismo trebali imati različite primjene kriterija, a to je ono što se na terenu događalo. Ideja je bila ujednačavanje kriterija u svakoj zdravstvenoj ustanovi, kazala je i naglasila da nikako nije cilj kažnjavati djelatnike koji kvalitetno i dobro rade.
Smatra i da neće jedino uputa o dvojnom radu liječnika riješiti pitanje lista čekanja, a li će biti, kako kaže, jedna od aktivnosti koja će utjecati na reguliranje tj. sređivanje liste čekanja i liste rezervacija.
Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, tvrdi da je privatno zdravstvo u Hrvatskoj “pojelo javno zdravstvo”.
– Bojim se da tu više nema povratka na staro. Drago mi je da je ministarstvo prepoznalo da je pacijentima čekanjima onemogućena zdravstvena zaštita. Nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti jer lista čekanja više nije lista čekanja ako pacijent čeka više od dvije godine na ultrazvuk dojke ili na pregled MR-om. To nije lista čekanja niti se ona tako više može zvati, nego jednostavno pacijent nema pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti. Mora tada ići privatno i platiti to, istaknula je Karačić Zanetti.
Predložila je da se pacijentu refundiraju troškovi kada ide liječnicima u privatnoj praksi. Ne slaže se niti s tim da čekanje za kontrolni pregled nije u kategoriji liste čekanja. Iznijela je primjer da je operiranog pacijenta liječnik naručio na kontrolni pregled za šest mjeseci, ali je termin za pregled dobio tek za dvije godine. Problematičnim smatra kriterije u vezi s dobivanjem dozvola za dopunski rad i pita hoće li na to utjecati činjenica je li netko dobar sa šefom ili nije.
Luetić apelira na sve da prijave Hrvatskoj liječničkoj komori ili Ministarstvu zdravstva slučajeve poput onih koji se odnose na pritužbe pacijenata da nisu bili primljeni u javnom sustavu, ali im je savjetovano da dođu poslijepodne privatno. Također, u slučaju da liječnik koji radi u javnom sustavu u svoje radno vrijeme izađe i ode raditi privatno, takav primjer nije samo etički neprihvatljiv već podliježe zakonima, tvrdi Luetić.
Ponavlja da su dvojni rad i liste čekanja dvije odvojene teme. Primarna zdravstvena zaštita je devastirana kadrovski, kazao je i dodao da ondje fali 500 liječnika.
– Da imamo kadrovski i kvalitetno ekipiranu primarnu zdravstvenu zaštitu, nama bi se sigurno liste čekanja pomalo smanjivale. Imali bismo liječnike koji na primarnoj razini sustava rješavaju veći dio problema. (..) Imamo gotovo 900 obiteljskih liječnika starijih od 60 godina, a svega 300-tinjak na specijalizaciji koji će ih sutra trebati zamijeniti, navodi Luetić.
U vezi s listama čekanja odgovornost ne leži samo na zdravstvenom sustavu, rekao je Dolić i dodaje da to “dvosmjerna ulica”. U KBC-u Split mjesečno propadne više od tisuću termina jer se pacijenti ne odazivaju, ne otkažu termine.
Hrstić: Do kraja godine smanjiti broj dana čekanja na listi na 100
Ministrica se složila da je potrebno jačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Kazala je i da je u tijeku natječaj za nabavu medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu na razini države u vrijednosti 59 milijuna eura.
Osvrćući se na novu uputu Ministarstva Luetić je naglasio kako bi želio da se ne kažnjavaju ljudi koji savjesno i odgovorno rade svoj posao u javnom zdravstvenom sustavu jer da oni ne mogu osobno utjecati na liste čekanja.
Hrstić tvrdi kako joj nije namjera da uputa ikoga kažnjava, niti je ideja da se zabranjuje dvojni rad. Inzistirat će, kako kaže, da se na jednaki način radi u svakoj zdravstvenoj ustanovi, da nema davanja suglasnosti ovisno tome je li netko dobar sa šefom te da se uvede reda u liste narudžbe. Bila bi zadovoljna kada bi se do kraja godine broj dana čekanja smanjio sa 145 na 100. (hrt)
