Nakon što je prije nekoliko dana sindikat KBC-a Zagreb poručio da Objedinjenom hitnom bolničkom prijmu hitno treba organizacijsko i kadrovsko rasterećenje, iz Uprave najveće hrvatske bolnice umiruju situaciju. Hitna nije pred kolapsom, kažu, i ne vlada kaos te se posljednjih mjeseci provodi unaprjeđenje prijma kao strateškog projekta.
Iz KBC-a Zagreb poručili su da kroz hitnu službu dnevno prođe više od 300 bolesnika, a čak 70% njih nisu hitni pacijenti.
– Svi pacijenti koji su zatražili pomoć u hitnom bolničkom prijmu adekvatno su zbrinuti, a tako će biti i dalje. Mi smo doista poduzeli mjere da poboljšamo stanje. Npr. tijekom zapošljavanja sestara upravo smo stavljali naglasak i davali prioritet na OHBP. Također smo uspostavili i sustav ispomoći iz drugih klinika, rekao je Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb.
– Hitna služba radi jako velik i jako težak posao u uvjetima u kojima jesmo. Moramo ponoviti, mi smo na gradilištu KBC-a Zagreb već tri godine. Imamo 40 % kreveta manje nego što imamo, to su problemi koji su objektivni. Imamo sezonu gripe koja isto radi objektivne probleme, izjavo je Milivoj Novak, v. d. zamjenika ravnatelja KBC-a Zagreb.
Na OHBP KBC-a Zagreb svakodnevno dolazi između 300 i 400 pacijenata, što je, kako je naveo ravnatelj, najveći pritisak među svim zagrebačkim bolnicama. Borovečki je naglasio da je unapređenje OHBP-a uvršteno među četiri strateška projekta koje KBC Zagreb provodi u posljednjih pet mjeseci. Voditelj projekta je Adis Keranović, ujedno savjetnik ministrice zdravstva za hitnu medicinu.
– Analiziramo i optimiziramo opterećenje svih hitnih prijema u Zagrebu, razmatramo mogućnosti jačanja zdravstvene skrbi u domovima za starije koji gravitiraju prema KBC-u Zagreb te radimo na poboljšanju puta hitnog pacijenta unutar bolnice, rekao je. Najavio je i obnovu čekaonice te drugih prostora OHBP-a, koja bi trebala početi u veljači, a financirat će se donacijskim sredstvima.
Odgovarajući na pitanje o strukturi pacijenata koji dolaze na OHBP, Borovečki je pojasnio da se prema trijažnom sustavu koristi pet kategorija, pri čemu četvrta i peta obuhvaćaju bolesnike koji nisu životno ugroženi i ne zahtijevaju hitno akutno zbrinjavanje.
Uspostavljen je sustav ispomoći iz drugih klinika
Takvih je pacijenata između 60 i 70 posto dnevno, rekao je.
Priznao je i da je rad na hitnom prijemu iznimno zahtjevan i stresan, zbog čega je fluktuacija liječnika i medicinskih sestara veća nego u drugim dijelovima bolnice, ali je slično i u drugim bolnicama.
– Poduzeli smo niz mjera dali smo prioritet zapošljavanju medicinskih sestara upravo na OHBP, uspostavili sustav ispomoći iz drugih klinika te uveli magistre sestrinstva u sistematizaciju KBC-a Zagreb. Sve to ide u smjeru jačanja tima i boljeg funkcioniranja sustava, naglasio je.
Rekao je i da je teško iznijeti točnu brojku koliko kadra nedostaje, ali da se kontinuirano provode analize te se, kada god je potrebno, dodatno zapošljava i osigurava ispomoć iz drugih dijelova bolnice.
Sindikat KBC-a Zagreb: Na sanitetski prijevoz čeka se i po 20 sati
Predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb Tanja Leontić izjavila je u utorak da je nakon njezina istupa u medijima proteklog vikenda uočen smanjeni pritisak pacijenata na hitni bolnički prijem na Rebru, ali i dalje ostaje problem sanitetskog prijevoza na koji pacijenti čekaju i po 20 sati.
– Pacijenti koji su trebali biti otpušteni ujutro ostaju ležati do kasno navečer, tek idući dan u 1, u 2 ili u 5 sati noću dolaze po njega, izjavila je predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb novinarima nakon što je bolnička uprava s konferencije za novinare poručila da im hitni prijem nije u kaosu niti pred kolapsom.
Leontić je potvrdila da se na sanitetsko vozilo na Rebru čeka i po 20 sati nakon otpusta na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) ili nakon otpusta s bolničkih odjela.
No, primijetila je i da se “dogodio svojevrsni čarobni štapić” otkako je Sindikat prošloga vikenda upozorio da je OHBP na Rebru pred kolapsom.
– Osjetno je manji dolazak pacijenata koji ne pripadaju četvrtom ili petom stupnju trijaže. Također je smanjen broj dolazaka kola hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza, što vidimo na terenu iz prve ruke, rekla je.
Smatra da je do promjena došlo upravo nakon njezina istupa.
– Mislim da je netko tko je trebao reagirati reagirao. Očito je poruka došla do onih koji odlučuju, dodala je.
Od prošle godine 38 djelatnika je dalo otkaz
Leontić ističe da je KBC Zagreb u procesu opsežne obnove, te da se paralelno čeka izgradnja nove zgrade. Bolnički su kapaciteti trenutačno smanjeni, zbog čega na prijem u bolnicu dnevno čeka i do 40 pacijenata s hitnog prijema, dulje nego što bi to bilo prihvatljivo u redovnim okolnostima.
Kao ključne probleme u radu hitnog prijema Leontić navodi zanemarivanje socijalne skrbi i primarne zdravstvene zaštite.
– Sav taj teret prelijeva se na djelatnike OHBP-a, ponajprije medicinske sestre i tehničare, kojih je sve manje. Od prošle godine 38 djelatnika dalo je otkaz, a zaposleno ih je svega 15, upozorava.
Ističe kako se broj pacijenata koji dnevno prolaze kroz hitni prijem na Rebru kreće između 300 i 500 dnevno.
– Osoblje to jednostavno više ne može izdržati. Moj je istup bio prvenstveno motiviran zaštitom dostojanstva radnika, ali i pacijenata koji se predugo zadržavaju u prostorima koji za to nisu predviđeni, rekla je.
Problem velikog pritiska na hitne prijeme, kaže, nije specifičan samo za KBC Zagreb, već zahvaća cijeli zdravstveni sustav.
Upozorila je i kako se ne smije stvoriti dojam da OHBP na Rebru nije adekvatno mjesto za liječenje.
– Ne bih željela da sad ispadne kontra priča, da su se pacijenti uplašili hitnog prijema na Rebru. U njegovoj profesionalnosti i kvaliteti skrbi ništa nije upitno, poručila je. (hrt)
