Koncem siječnja Ministarstvo gospodarstva pustilo je u e-Savjetovanje dokument kabastog naziva: Savjetovanje s javnošću o ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva gospodarstva za 2026. godinu.
Riječ je o namjeravanim izmjenama i dopunama postojećih zakona iz djelokruga spomenutog Ministarstva, među kojima i Zakona o obrtu. U obrazloženju ciljeva koji se žele postići izmjenama i dopunama tog Zakona u e-Savjetovanju stoji i sljedeće: “Omogućiti obiteljskim obrtima iznimku od ograničenja tjednog radnog vremena i zabrane rada temeljem posebnog propisa koji uređuje područje trgovine u slučaju obavljanja djelatnosti prodavaonice i drugih oblika trgovine na malo”.
Poslovati ili svetkovati
Iako izgleda kao da će malim obiteljskim obrtima, napose trgovačkim, koji trpe zbog zabrane rada nedjeljom to ići na ruku, ministar gospodarstva Ante Šušnjar u ponedjeljak je ‘prizemljio’ takva očekivanja rekavši da “ukidanje zabrane rada nedjeljom obiteljskim obrtima u maloprodaji nije predmet Zakona o obrtu, nego je za to pitanje dovoljan Zakon o trgovini” te da “ne vidi da bi (time) došlo do ikakvih promjena”.
Povrh toga, Šušnjar je rekao i da je rad nedjeljom, reguliran Zakonom o trgovini, odnosno dozvoljen samo 16 nedjelja u godini, vratio zaposlene u trgovini “obiteljima, za nedjeljni ručak”. Još je dodao da je Hrvatska “dominantno katolička zemlja” i da “nedjelja služi svetkovanju dana Gospodnjeg u krugu obitelji”.
A izvan tog duhovnog fokusa priče, kazao je kako financijski pokazatelji govore da se promet u trgovinama, prije zabrane ostvarivan nedjeljom “dominantno prelio na subotu i dijelom na ponedjeljak, tako da nema gubitaka”.
“Veliki ne gube, nama je to izgubljen dan”
Mnogi mali trgovci neće se složiti s ministrovim tvrdnjama jer se smatraju dovedenima u neravnopravan položaj s velikim trgovačkim lancima.
Potvrđuje to član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovaca Hrvatske Robert Fućak, ujedno vlasnik obiteljskog trgovačkog obrta u Čavlima kod Rijeke.
“Odluka o zabrani rada nedjeljom išla je na ruku trgovačkim lancima koji u svakom gradu imaju više prodajnih objekata, u velikim gradovima i desetine, gdje im jedne nedjelje radi jedan taj objekt, druge nedjelje drugi i tako redom pa oni ne gube promet. A kad imate samo jedno prodajno mjesto i kad jedan dan u tjednu ne radite ta se impulsna prodaja (unaprijed neplanirana, nap.a.) ne može preliti na subotu, ponedjeljak ili neki drugi dan. Nama je to definitivno izgubljen dan”, kaže.
“Od svakog zakona napravi se lakrdija”
Fućak vodi malu obiteljsku trgovinu od 1993. godine i osim nje drugih prodajnih objekata nema. Za razliku od velikih trgovaca i trgovačkih lanaca, on i njemu slični mali trgovci nemaju kamo drugdje preraspodijeliti promet neradnim nedjeljama. Njegova trgovina nalazi se u blizini riječke industrijske zone Kukuljanovo gdje na razmaku od nekoliko kilometara svi veliki trgovački lanci imaju svoje trgovine. To je konkurencija s kakvom se nedjeljom ne može nositi. Stoga kaže da su mali trgovci najviše pogođeni i diskriminirani.
Ogorčen je i zbog ‘rupa’ u zakonu.
“Neki su se snašli pa pod krinkom fast fooda registriraju pekare i slično. Kod nas se od svakog zakona napravi lakrdija.”
Zašto kladionice rade nedjeljom?
Fućak ‘rupu’ vidi i u izjavi ministra Šušnjara o nedjelji kao danu za svetkovanje u krugu obitelji koje je spomenutom zabranom rada nedjeljom omogućeno i zaposlenima u trgovinama.
“Ne znam zašto onda i novinari ne mogu svetkovati jer televizije i portali rade. I televizija ometa obiteljski ručak, zar ne? Zašto rade kina, kazališta i slastičarnice? Ili kladionice i kockarnice koje su nužno potrebne Hrvatskoj. Zašto i oni koji tamo rade nedjeljom nisu u crkvi i za obiteljskim ručkom? I ta konobarica, slastičar, novinar i radnik u kladionici imaju obitelj. Prava bi trebala vrijediti za sve. A ako ćemo dosljedno, nedjeljom bi morale raditi samo bolnice, vojska, policija i vatrogasci”, kazao je Fućak ozbiljno, ali s gorkom ironijom.
Fućak ističe da je zaposlenima u trgovinama puno važniji slobodan dan preko tjedna na koji bi imali pravo zbog rada nedjeljom, nego slobodna i neradna nedjelja.
“Trgovkinje moraju radnim danom obaviti mnoge privatne poslove – odvesti dijete liječniku, obaviti pregled u bolnici ili neke poslove u općini, MUP-u… A sve to mogu obaviti samo radnim danom, ne nedjeljom. Onima koji imaju djecu sigurno bi više odgovarao slobodan dan u tjednu od neradne nedjelje”, kazao je.(N1)
