Gradska podružnica stranke Možemo! ponovno se danas očitovala o problemu željezničkih pragova premazanih štetnim tvarima na Željezničkom kolodvoru u Karlovcu. Istaknuli su da su u više navrata postavljali pitanja o tome predstavljaju li ti pragovi opasnost za okoliš i građane te kako je uopće moguće da se takav materijal nalazi unutar gradskog područja. Danas su medijima poslali novo priopćenje, u kojem navode:
“Nakon našeg pitanja na Županijskoj skupštini od 2. prosinca 2025. o tome jesu li željeznički pragovi uskladišteni na otvorenom na teretnom kolodvoru željezničke stanice na Baniji u Karlovcu opasni po zdravlje stanovnika obližnjeg stambenog naselja i po okoliš, te jesu li poduzete potrebne mjere zaštite ljudi i okoliša upućenih Hrvatskim željeznicama, Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije i državnom Zavodu za zaštitu prirode i okoliša u Zagrebu, imamo sada i novi moment.
Grad Karlovac je u svom Glasniku br. 2/2026. od 9. veljače 2026. objavio jednu čudnu odluku, koja se zove doslovno: „ODLUKA o nemogućnosti provođenja mjerenja posebne namjene“.
Odluka je malo duža pa ćemo ju sažeti i prepričati ukratko: u njoj se obrazlaže da je Državni inspektorat, Područni ured u Zagrebu, Ispostava Karlovac, pozivajući se na odredbu članka 36. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka zatražio od izvršnog tijela Grda Karlovca da utvrdi opravdanost zahtjeva ili prijava građana i slijedom utvrđenog donese odluku o potrebi provedbe mjera posebne namjene odnosno procjene razine onečišćenja.
Grad Karlovac je utvrdio da Zakonom o zaštiti zraka, Uredbom o onečišćujućim tvarima u zraku i Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka nisu navedene metode mjerenja kao ni granične ni ciljne vrijednosti za kreozot kojim su premazani navedeni uskladišteni željeznički pragovi. Kontaktirali su ovlaštene laboratorije u Hrvatskoj i zaključili da niti jedan naš laboratorij ne mjeri koncentraciju kreozota u zraku.
Stoga je gradonačelnik Karlovca gospodin Damir Mandić donio navedenu Odluku u kojoj:
„Utvrđuje se da nije moguće provesti mjerenje posebne namjene odnosno procjena razine onečišćenosti zraka za onečišćujuću tvar kreozot u zoni utjecaja uskladištenih impregniranih željezničkih pragova na k.č.br. 2806/1 k.o. Karlovac I.“
Podsjetit ćemo još jednom da u odgovoru Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, od 14. siječnja 2026. piše: „Kreozot je tvar klasificirana kao opasna kemikalija s dokazanim toksičnim i kancerogenim svojstvima, čija je uporaba u EU strogo ograničena… … Iako je primjena kreozota u impregnaciji željezničkih pragova pod određenim uvjetima još uvijek dopuštena, skladištenje takvih materijala mora se provoditi uz stroge mjere zaštite okoliša, osobito u pogledu sprječavanja isparavanja, širenja mirisa te onečišćenja zraka tla i vode.“ – kraj citata.
Grad Karlovac je utvrdio da u Republici Hrvatskoj ne postoje zakonski propisi o mjerenju onečišćenja zraka kreozotom i na temelju toga je gradonačelnik donio odluku da se više neće baviti ovim problemom.
S obzirom na pritužbe građana, količine uskladištenih novih željezničkih pragova i dugi vijek ovog privremenog skladišta, ne slažemo se s takvim stavom gradonačelnika Damira Mandića i to iz više razloga:
• Ako u Republici Hrvatskoj već i ne postoji zakonski propisana metoda i parametri za određivanje granične količine zagađenja zraka kreozotom, a u Europskoj uniji su definirani uvjeti korištenja provedbenim uredbama (broj 2022/1950 od 14. listopada 2022.) zašto se Grad Karlovac nije malo potrudio i pomoć potražio od neke institucije izvan Republike Hrvatske. Nismo li mi članovi EU?
• Ako je Grad želio stvarno otkloniti sumnju o štetnosti ovog skladišta željezničkih pragova, zašto nije izradio elaborat „zone utjecaja“ ovog skladišta, ili zatražio HŽ INFRASTRUKTURU da izradi taj elaborat? Naime, u odgovoru Zavoda za zaštitu okoliša i prirode od 14. siječnja 2026. piše između ostalog: „skladištenje takvih materijala mora se provoditi uz stroge mjere zaštite okoliša, osobito u pogledu sprječavanja isparavanja, širenja mirisa te onečišćenja zraka, tla i vode.“ (podebljao autor teksta). Znači, nije u pitanju samo eventualno zagađenje zraka, već postoji potencijalna opasnost i od zagađenja tla i vode.
Podsjećamo da se kakvih 200 – 250 metara od ovog „privremenog skladišta željezničkih pragova“ nalazi i tabla na kojoj piše „Vodoopskrbni sustav Karlovac, III. zona zaštita izvorišta, zona ograničenja i nadzora“. Istina je da se ovo „privremeno skladište“ nalazi izvan te zone, međutim, što je s otjecanjem oborinskih i podzemnih voda, te zagađenjem tla? Pogledajte smještaj ovog „privremenog skladišta“ na geografskoj karti, pa će te vidjeti da ga Kupa praktički s tri strane okužuje na udaljenosti od cca 300 – 800 metara zračne linije. A da podsjetimo i to da se ne tako daleko nizvodno nalazi i izvorište pitke vode Gaza.
• Što se tiče zagađenja zraka, Grad Karlovac se mogao poslužiti i metodama mjerenja „perjanice mirisa“ (olfakometrija, traceri mirisa, e-nose tehnologije, …) kojima se određuje intenzitet mirisa i time se uvjeriti u kakvim uvjetima žive stanovnici karlovačkog naselja Banija.
• Vlasnici uskladištenih željezničkih pragova HŽ INFRASTRUKTURA iz Zagreba u svom dopisu od 19. prosinca 2025. godine tvrde da se ovi pragovi nalaze „privremeno“. Po našem saznanju oni se ovdje nalaze bar već deset mjeseci, Je li to „privremeno“?
• HŽ INFRASTRUKTURA iz Zagreba u istom tom dopisu tvrdi da su ostali nepokriveni pragovi „koji će biti izvezeni na prugu 10. i 11. siječnja 2026. godine.
Nije istina.
U prilogu objavljujemo i fotografiju nastalu 5. veljače 2026. Iz koje se vidi da dio pragova ni tada nije bio pokriven ceradom.
Zbog svega navedenog tražimo od gradonačelnika Grada Karlovca da preispita svoju odluku, ozbiljno shvati potencijalne opasnosti ovog „privremenog skladišta“ novih željezničkih pragova tretiranih kreozotom i spriječi dugoročne posljedice po građane gradske četvrti Banija i sve ostale stanovnike Karlovca.”
