Bivši ministar socijalne skrbi Marin Piletić i osobno je kažnjen zbog kaosa oko inkluzivnog dodatka, ignoriranja zakonskih odredbi te neodgovaranja Ministarstva na žalbe građana. Upravni sud u Zagrebu izrekao mu je kaznu od 300 eura, koju mora platiti iz vlastitog džepa, jer Ministarstvo kojem je bio na čelu nije postupilo po sudskoj presudi i nije odgovorilo na žalbu jedne podnositeljice u roku od 15 dana, kao što mu je sud naložio.
Naime, Zakon o upravnim sporovima propisuje da će sud izreći novčanu kaznu čelniku javnopravnog tijela ako to tijelo ne postupi po presudi, a za to nema opravdan razlog. Kazna može biti “u visini do 30 posto godišnje bruto plaće u RH u prethodnoj godini”. Piletić je stoga zapravo dobro prošao: budući da je prosječna godišnja bruto plaća lani iznosila oko 24.000 eura, Piletić je mogao biti kažnjen s iznosom do čak 7200 eura.
Naknada štete
No, ako Ministarstvo ni sada ne postupi po presudi, sud će Piletiću, kako stoji u sudskom Rješenju, izricati nove i nove novčane kazne, sve dok se ne izvrši inicijalna presuda. Istovremeno, sud upućuje podnositeljicu na to da ima pravo zatražiti i naknadu štete nastale neizvršenjem, odnosno nepravodobnim izvršenjem presude.
Sudsko Rješenje po kojem Piletić mora uplatiti novac u državni proračun donio je 29. siječnja sudac Bojan Bugarin, a uvidom u predmet razvidno je da Piletić zasad nije uložio žalbu. Izrečenu kaznu mora uplatiti u državni proračun u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Podnositeljicu je pred sudom zastupala odvjetnica Blaženka Musulin, koja jučer nije željela komentirati ovaj slučaj. Stoga nam nisu poznati svi detalji predmeta, kao ni to zastupa li odvjetnica još podnositelja u sličnim slučajevima te je li već bilo sličnih kazni za bivšeg ministra.
Iz dostupnih sudskih dokumenata razvidno je da je podnositeljica “pred prvostupanjskim tijelom pokrenula upravni postupak 11. travnja 2025. godine”. Ova formulacija zapravo znači da je podnositeljica u travnju 2025. podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak pred nadležnom podružnicom Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR). Budući da HZSR nije u roku od 15, odnosno iznimno 30 dana – kako to propisuje Zakon o inkluzivnom dodatku – odgovorio na njezin zahtjev, podnositeljica je 5. lipnja 2025. uložila žalbu drugostupanjskom tijelu, odnosno Ministarstvu socijalne politike. Ministarstvo je, sukladno Zakonu o upravnim sporovima, moralo donijeti i dostaviti joj rješenje o žalbi u roku od 60 dana. Budući da Ministarstvo to nije učinilo, podnositeljica je 15. kolovoza 2025. podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu.
Taj je sud 28. listopada 2025. donio presudu kojom naređuje Ministarstvu socijalne politike da u roku od 15 dana donese odluku u povodu podnositeljičine žalbe. Protiv ove odredbe presude nije bila dozvoljena žalba Ministarstva. Istom se presudom Ministarstvu naložilo da podnositeljici isplati naknadu za trošak odvjetnika u iznosu od 1250 eura. Riječ je o iznosu koji Ministarstvo plaća po svakoj izgubljenoj tužbi.
Ministarstvo nije ni po toj presudi odgovorilo na žalbu podnositeljice, zbog čega je Upravni sud 15. prosinca 2025. uputio Ministarstvu dodatni zahtjev da izvrši presudu, i to u narednih 15 dana. Kako stoji u sudskom Rješenju od 29. siječnja ove godine, kojim je na kraju kažnjen i Piletić osobno, Ministarstvo “u ostavljenom roku (a niti do dana donošenja ove odluke) ni na koji način nije odgovorilo na zahtjev za izvršenje niti je uopće dostavilo spise predmeta iz kojih bi bilo vidljivo da je postupljeno po pravomoćnoj i izvršnoj točki presude ovog suda od 28. listopada 2025. godine”. U takvoj situaciji, navodi sudac, jasno je da Ministarstvo “bez opravdanih razloga nije donijelo odluku u roku koji je određen presudom niti je uopće u zakonom propisanom roku sudu dostavilo odgovor na zahtjev za izvršenje”. Stoga se čelniku Ministarstva izriče novčana kazna od 300 eura.
“Posebno osjetljiva pravna stvar”
“Prilikom određivanja visine novčane kazne sud je s jedne strane imao u vidu da se radi o prvom kažnjavanju zbog nepostupanja po odlukama suda u ovoj pravnoj stvari, a s druge strane da se u ovoj pravnoj stvari radi o čak trostrukom nepostupanju tijela javne vlasti (nepostupanje prvostupanjskog tijela u zakonom propisanom roku, nepostupanje tuženika u povodu žalbe u zakonom propisanom roku i nepostupanje tuženika u povodu zahtjeva za izvršenje u zakonom propisanom roku), i to u socijalno osjetljivoj pravnoj stvari priznavanja prava na inkluzivni dodatak u kojoj je posebno naglašena hitnost i pravovremenost postupanja”, stoji u Rješenju suca Bugarina.(K. Turčin, jutarnji.hr)
