Za malo više od pola godine prvašići ulaze u školske klupe i za to se dobro pripremaju.
Oni koji do travnja proslave 6. rođendan obavezni su krenuti u školu, a takvih je oko 40 tisuća. A da to prođe što lakše, pripremaju ih tete.
“Nekad su to crtančice, nekad vježbenice kroz razne zadatke prepoznavanje glasovna, slova, razvitak predčitalačkih i predmatematičkih vještina”, objasnila je Ana Gujić, odgojiteljica u vrtiću Panda.
Upisi počinju danas i traju do 15. ožujka. Provode se online putem sustava e-Upisi. Nakon predanog zahtjeva – pregled kod liječnika školske medicine, a potom će stručno povjerenstvo škole od 1. travnja utvrđivati psihofizičko stanje i spremnost djeteta za školu.
Sve više nespremne djece
Neka od pitanja za buduće prvašiće su dani u tjednu i brojanje do deset. Provjerava se opća informiranost, predčitalačke i predmatematičke vještine, grafomotorika, govor, emocionalna zrelost i drugi parametri.
No sve češće djeca koja bi po godinama trebala u školu, ipak ne idu jer za to, iz brojnih razloga, nisu spremna.
“Odvajanje od roditelja i dio da moraju 45 minuta sjediti na satu, slijediti upute i raditi to im je problem. Pažnja, emocionalna spremnost i recimo kada učenici imaju slabiju grafomotoriku, onda idemo u smjeru da se ta godina dobro dođe da im te stvari neke sjednu”, rekla je Marija Kapuđija, socijalna pedagoginja, stručna suradnica u OŠ Milana Langa.
Sve češći su i problemi s govorom, a svake godine, odgoda je sve više. Prošle ju je dobilo njih 4233, otprilike svaki 10. učenik.
Najviše ih je u Koprivničko-križevačkoj županiji, njih 13 i pol posto dobilo je odgodu. U Međimurskoj 13,3 posto i u Splitsko-dalmatinskoj 12,7 posto. Najmanje učenika dobilo je odgodu u Sisačko-moslavačkoj županiji, 5,4 posto i u Istarskoj 6,4 posto.
“Sva ta djeca ponovno idu na stručno povjerenstvo i utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta”, rekla je Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Problemi zbog ekrana
A sveprisutni ekrani, smatraju stručnjaci, mogli bi biti razlog zabrinjavajućim brojkama
“Djecu usporava u socijalnoj interakciji, druženju, komunikaciji, razgovoru, usporava ih i u tome da nešto nacrtaju i napišu, uzmu olovku u ruku, usporava ih i u boravku na otvorenom i igri s vršnjacima što je važno za razvoj grube i fine motorike i za razvoj socijalizacije”, kazala je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
A u razvoju najveću ulogu ipak ima roditelj. Pripreme za školu kreću puno prije same škole kroz komunikaciju i igru.
“Roditelji često misle da je važno da znaju sva slova, čitati i pisati, a zapravo mislim da trebaju poraditi na predčitalačko, kroz igru, ne da im je dosadno ne zamorno. Djeca uče iskustveno”, rekla je Lana Petrović, odgajateljica i pedagoginja u vrtiću.
A naši sugovornici objašnjavaju da, ako dođe do odluke o odgodi, roditelje mole da vjeruju struci. Odgoda nije neuspjeh, nego prilika da dijete iduće godine zrelije i sigurnije krene u školske klupe.(net.hr)
