Zahvaljujući pritisku građana, udruga i prosvjeda, svih koji su osporavali ove štetne projekte i pisali primjedbe na studije, Ministarstvo je obustavilo postupak procjene utjecaja na okoliš za dio megaperadarske farme u Sisku. Pritisak je urodio plodom – prvi postupak procjene za dio megafarme je pao. Čestitam svima! No nije gotovo, ima još zahtjeva”, rekla je Dušica Radojčić na konferenciji za novinare uoči održavanja tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode.
Radojčić je naglasila da, s obzirom da se klaonica i prerada pilića te bioplinsko postrojenje u Sisku ne mogu graditi, onda u pitanje dolaze i ostali dijelovi pogona u drugim mjestima. “Dakle, treba preispitati i obustaviti postupak procjene utjecaja na okoliš za postrojenja u Velikoj Ludina, Sunji i Lekeniku, gdje su ostala postrojenja koja su dio jedinstvenog proizvodnog procesa. S obzirom da se centralno mjesto u Sisku ne može realizirati, potrebno je obustaviti sve postupke u tijeku za zahvate u Sunji, Lekeniku i Velikoj Ludini koji su funkcionalno povezani s pogonom u Sisku”, rekla je.
“Također, drugi investitor, tvrtka Perutnina Ptuj – Pipo za dijelove integralnog procesa koji obuhvaća pogon za klanje i preradu u Velikoj Ludini i za proizvodnju stočne hrane u Popovači i farme u Petrinji, već je dobio rješenje o prihvatljivosti zahvata od Ministarstva zaštite okoliša. Premda se radi o cjelovitom proizvodnom procesu, ti zahvati su razmatrani pojedinačno, a zbog toga, kao i zbog drugih manjkavosti studija utjecaja na okoliš, potrebna je revizija i tih postupaka, rekla je Radojčić.
“Svi ti projekti prijete opstanku stotina malih OPG-ova i peradarstvu, a vladajući su izravno odgovorni za to. Europsko udruženje peradara suprotstavilo se unaprijed ukrajinskom projektu kako bi zaštitili domaću proizvodnju, pisali su predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen upozoravajući na projekte koje ukrajinski investitori planiraju u Hrvatskoj. Isto je učinila i Hrvatska poljoprivredna komora. Francuski predsjednik Macron je stao u obranu francuskih peradara. Plenković nije. Zašto?”, rekla je Radojčić.
Suzana Sužnjević Vago iz udruge “Siščani ne žele biti smetliščani” rekla je kako su sinoć primili sretnu vijest o obustavljanju procjene utjecaja na okoliš za dio zahvata: “No, nema opuštanja. Naša inicijativa, kao i niz drugih građanskih inicijativa u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje stoje zajedno. Sve dok se cijeli taj vertikalno integrirani sustav ne uruši, mi ne odustajemo i ne uzmičemo niti pedlja. Moram reći da smo jako razočarani dosadašnjim radom hrvatskih institucija, godinu dana je trebalo da se stvari pokrenu s mjesta i da se obustavi postupak koji je trebao zapravo biti odbačen na onoj najnižoj županijskoj razini. Međutim, bez obzira na obustavljanje, veliki investitori još uvijek imaju pravne alate da se žale i problematiziraju odluku tako da mi s inicijativom ne odustajemo“.
“Odbor za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore protivi se ovim investicijama od samih početaka”, rekao je Dražen Čurilo, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. “Mi smo u kontaktu s europskim udruženjem proizvođača piletine AVEC koje je o štetnosti ovih projekata pisalo i predstavnici Europske komisije. Naime, ove investicije nisu u skladu s europskim standardima jer Europa ne proizvodi piletinu masovno, na megafarmama, već putem sustava kooperacije gdje se piletina zapravo proizvodi na manjim obiteljskim gospodarstvima. Ona su povezana s velikim proizvođačima i to je sistem koji se do sada pokazao najbolji. Kako bismo shvatili koliko su veliki ovi najavljeni projekti, Hrvatska proizvodi nešto preko 40 milijuna pilića godišnje, a u ovim projektima se predviđa dodatna proizvodnja 270 milijuna pilića godišnje. Ako znamo da je naša samodostatnost sada blizu nekih 90-ak posto, jasno je da će doći do hiperprodukcije. Jednostavno, ugrožena su sva manja poljoprivredna gospodarstva i pitanje je kako će se proizvoditi piletina u Hrvatskoj i hoće li to biti na megafarmama gdje je jednostavno nemoguće proizvoditi bez upotrebe antibiotika. Svi parametri pokazuju da se u Hrvatskoj proizvodi jako kvalitetna piletina i mi kao Hrvatska poljoprivredna komora i sve ove udruge želimo da se to dalje nastavi”, rekao je Čurilo.
