Nije jasno je li postojao itko tko je doista mislio da će EU time ukloniti zbrku s tržišta, no nova pravila koja će početi vrijediti uz zabranu korištenja mesnih naziva za nemesne proizvode, izgledno je, potrošačima će samo donijeti novu konfuziju.
Institucije EU o njima su se dogovorile početkom ovog mjeseca kad su konačno objavljena nova pravila vezana uz biljne i vege proizvode, i to u nekom hibridnom obliku koji ne predstavlja ni potpunu zabranu, ni deregulaciju te koji samo još jednom dokazuje koliko se Europska unija iscrpljuje na nevažnim stvarima.
Vijeće EU i Parlament su 5. ožujka uspostavili privremeni sporazum koji bi poljoprivrednicima, navodno, trebao dati snažniji položaj u dobavnom lancu hrane, a dio tog sporazuma jest i uspostavljanje pravila kojim se “štite” termini mesnih proizvoda i naziva povezanih s mesom, ali samo za točno pobrojane vrste mesa i dijelove mesa, nikako za sve.
Zabrana uključuje 31 termin
Tako će proizvođačima vege proizvoda ili umjetnog mesa biti zabranjeno koristiti nazive “steak”, “rebrica” i “odrezak”, ali će, recimo, moći koristiti nazive “veganska kobasica” ili “veganski burger”, što je posljedica prilično velikog nesuglasja među samim zastupnicima koji se oko neke varijante zabrane dogovaraju već godinama.
Ovim privremenim sporazumom zabranjeno je korištenje točno 31 termina koji će u skoroj budućnosti ostati rezervirani isključivo za meso.
To su redom: govedina, teletina, svinjetina, perad, piletina, puretina, patka, guska, janjetina, ovčetina, ovca, koza, batak, ramstek, file, flank, slabine, odrezak, rebra, plećka, koljenica, kotlet, krilo, prsa, jetra, batak, prsa, ribeye, T-bone, but i slanina. Nazivi “burger” i “kobasica” navodno su ispali iz igre nakon žestokih rasprava, iako nije jasno po kojem su ih kriteriju odabrali.
“Namjera je povećati transparentnost na unutarnjem tržištu i omogućiti da potrošači donesu odluke o kupnji na temelju objektivnih informacija. Ovi izrazi bit će rezervirani samo za mesne proizvode, stoga se ne mogu koristiti za proizvode koji ne sadrže meso, kao što su proizvodi uzgojeni u staničnoj kulturi”, stoji u priopćenju Vijeća EU.
Rok od tri godine
Strani mediji prenose da će tehnički detalji sporazuma biti dovršeni u petak, 13. ožujka, nakon čega tekst mora izglasati Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo s ministrima svih 27 zemalja članica, a potom ga dalje treba potvrditi i u Parlamentu.
Proizvođači proizvoda na koje se ova pravila odnose imat će tri godine vremena kako bi se riješili zaliha proizvoda sa zabranjenim nazivima te proizvodnju i deklaracije uskladili s propisima, nakon čega će s tržišta nestati svi primjeri vege bataka, filea, krilca i slično.
Prijedlog zabrane iznijela je francuska zastupnica Céline Imart, parlamentarna izvjestiteljica i članica stranke desnog centra EPP, koja je u zadnji trenutak, navodi se, na popis zabranjenih imena uspjela ubaciti i “odrezak” i “jetricu”, uz pojašnjenje da treba dodatno zaštititi kulinarsku baštinu poput guščje jetre.
O njoj se raspravljalo već prije, a u rujnu prošle godine 49-eročlani Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta glasao je za nastavak pregovora o zabrani korištenja naziva, što je odluka koju su zastupnici usvojili s 355 glasova za i 247 protiv.
Bez podrške potrošača
Nakon toga nastavila se rasprava o prijedlogu tijekom danskog predsjedanja Vijećem EU, ali kako tada nije postignut nikakav dogovor, stvar je odgođena za 2026. godinu kad je predsjedanje preuzeo Cipar i kad su se zakonodavci napokon usuglasili o prijedlogu.
Zanimljivo je kako ova zabrana, koja bi navodno trebala koristiti potrošačima, nema podršku Europske udruge za zaštitu potrošača BEUC, koja je napravila istraživanje čiji rezultati pokazuju kako oko 70 posto potrošača podržava nastavak korištenja mesnih imena za nemesne proizvode dok god je na ambalaži jasno istaknuto da nije u pitanju pravo meso.
“Tvrdnja da ta puna imena stvaraju zbunjenost među potrošačima besmislena je. Potrošači žele jesti zdravije i trebaju im praktične i pristupačne opcije. Ovi nazivi olakšavaju svima koji žele integrirati ove opcije u svoju prehranu, a nova pravila samo će povećati zbunjenost i jednostavno nisu potrebna. Umjesto kompliciranja pravila za tvrtke, kreatori politika trebali bi se usredotočiti na smanjenje stvarnog informacijskog jaza tako što će ambalažu učiniti razumljivom, s jasnim informacijama i pouzdanim etiketama”, poručili su iz BEUC-a. (D. Koretić, jutarnji.hr)
