Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je danas da bi se zaostaci u rješavanju zahtjeva za inkluzivni dodatak mogli u potpunosti ukloniti u idućih šest do osam mjeseci. Govoreći o isplatama nasljednicima osoba koje su preminule čekajući rješenje, ministar je istaknuo kako se radi na ubrzavanju postupaka, ali konkretan rok za isplate nasljednicima nije precizirao.
“Vjerujem da ćemo u idućih šest do osam mjeseci sve zaostatke po pitanju inkluzivnog dodatka, i vještačenja i donošenja rješenja, u cijelosti otkloniti”, poručio je Ružić.
Objasnio je da je sustav dosad bio opterećen velikim brojem zahtjeva, kojih je ukupno zaprimljeno više od 400 tisuća. Postupak se sastoji od dva dijela – medicinskog vještačenja i upravnog postupka u kojem se donosi rješenje o pravu na dodatak.
Ministar tvrdi da je u prvih šest mjeseci ove godine broj predmeta riješenih u postupku vještačenja prvi put premašio broj novozaprimljenih predmeta. To, istaknuo je, znači da se zaostaci počinju smanjivati.
Ubrzavanje postupaka uz pomoć umjetne inteligencije
Kako bi se postupci dodatno ubrzali, Ministarstvo radi na povećanju broja i učinkovitosti vještaka, digitalizaciji dokumentacije i primjeni novih tehnologija.
U pripremi je i aplikacija koja se temelji na umjetnoj inteligenciji, a koja bi na temelju nalaza vještačenja izrađivala nacrt rješenja. Prije njezine primjene potrebno je, međutim, dovršiti sigurnosne provjere i provjere zaštite identiteta.
Ružić je najavio i reorganizaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad kako bi se socijalne radnike u što većoj mjeri oslobodilo administrativnih poslova i vratilo radu s korisnicima.
Cilj je, kaže, uspostaviti sustav u kojem će se novi zahtjevi rješavati u zakonskim rokovima, bez stvaranja novih zaostataka.Oko 15 tisuća ljudi preminulo čekajući rješenje
Podsjetimo, pitanje inkluzivnog dodatka posebno je osjetljivo zbog osoba koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje tog prava, ali su preminule prije nego što je Hrvatski zavod za socijalni rad donio odluku. Procjenjuje se da je riječ o oko 15 tisuća ljudi.
U takvim su se slučajevima postupci obustavljali, a obitelji nisu mogle ostvariti neisplaćene iznose koji bi njihovim članovima pripadali da je utvrđeno kako su imali pravo na dodatak.
Prekretnica je bila nepravomoćna presuda Upravnog suda u Zagrebu iz siječnja 2026. godine, prema kojoj smrt podnositelja zahtjeva ne znači da se postupak mora obustaviti. Ako se utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, nasljednici mogu ostvariti isplatu za razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti korisnika.
Ministarstvo, koje je u vrijeme Marina Piletića podnijelo žalbu na tu presudu, povuklo ju je 6. ožujka. Krajem travnja objavljene su i službene upute za nasljednike, koji mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka uz odgovarajuću dokumentaciju, uključujući rješenje o nasljeđivanju ili dokaz o pokrenutom ostavinskom postupku.
Problem s nasljednicima preminulih podnositelja zahtjeva postao je jedna od najosjetljivijih tema u mandatu bivšeg ministra Marina Piletića. Kritike su se pojačale nakon što se Ministarstvo žalilo na presudu koja je otvorila mogućnost nastavka postupaka i isplate nasljednicima.
Piletić je u veljači 2026. otišao s ministarske dužnosti, a na njegovo je mjesto došao Ružić. Iako je slučaj inkluzivnog dodatka ozbiljno opteretio Piletićev mandat, premijer Andrej Plenković nije ga službeno naveo kao jedini ili izravan razlog njegova odlaska. (net.hr)
