Tijesna utrka i moguće koalicije najavljuju pregovore koji bi mogli potrajati tjednima
Izraelci sutra izlaze na birališta na izborima koji će odlučiti hoće li Benjamin Netanyahu ostati na vlasti. Bit će to prvi parlamentarni izbori nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. i rata koji je uslijedio u Gazi. Pravo glasa ima oko 7,3 milijuna ljudi, a predizborne ankete sugeriraju da Izrael čeka tijesna utrka između Netanyahuova desničarskog bloka i oporbe. Prema procjenama Haaretza, oporbeni blok mogao bi osvojiti do 56 mandata, a Netanyahuov oko 50, što je nedovoljno za većinu od 61 zastupnika u Knessetu, izraelskom parlamentu. U takvom bi odnosu snaga presudnu ulogu mogle imati manje političke opcije.
Na temelju predizbornih anketa i analiza stručnjaka, tri su najvjerojatnija scenarija. U prvom oporba, predvođena Gadijem Eisenkotom i njegovom strankom Yashar, osvaja najviše mandata. Ankete toj stranci daju između 20 i 22, a cijelom oporbenom bloku od 52 do 56 zastupnička mjesta. Četiri oporbene stranke, Yashar, Demokrati, Yisrael Beytenu i savez Zajedno, krajem rujna potpisale su sporazum o suradnji s ciljem svrgavanja Netanyahua s vlasti. “Ujedinjeni smo u cilju očuvanja i jačanja Izraela kao židovske i demokratske države”, poručili su u zajedničkoj izjavi. Eisenkot se smatra glavnim kandidatom za premijera, uz bivšeg premijera Naftalija Bennetta.
Prepreka za oporbu
Glavna prepreka oporbi bila bi pronalaženje partnera za sastavljanje većine. Moguću potporu mogle bi joj pružiti arapske stranke, koje predstavljaju Palestince u Izraelu, koji čine približno petinu stanovništva. Predviđa se da bi “arapski” blok mogao osvojiti između 13 i 15 mandata. Njihova potpora mogla bi oporbi omogućiti formiranje vlade, ali je pitanje bi li uspjeli pomiriti međusobne razlike. Naime, oporba okuplja stranke desnog centra, centar i ljevicu, koje se međusobno ne slažu o politici prema Palestincima, Gazi i Zapadnoj obali.
“Ako ipak formiraju koaliciju s arapskim strankama, bio bi to vrlo raznolik savez kojim bi vjerojatno bilo teško upravljati”, upozorava za The Independent profesor Andreas Böhm sa Sveučilišta St. Gallen. Postoji i mogućnost da arapske stranke podrže Eisenkota bez ulaska u vladu. Ako bi se suzdržale od glasovanja o povjerenju, a više zastupnika glasovalo za nego protiv nove vlade, Eisenkot bi mogao formirati manjinsku vladu. Zauzvrat bi arapske stranke mogle tražiti određene ustupke, poput mjera protiv organiziranog kriminala i otvaranja puta prema palestinskoj državnosti. Ipak, svaki takav aranžman učinio bi vladajuću koaliciju izrazito ranjivom na odlazak zastupnika i sporove oko ključnih politika.
Drugi scenarij uključuje ulazak tzv. trećeg bloka, Rezervista i Ekonomske stranke, u Knesset. Ankete im daju najviše četiri mandata, a njihov bi rezultat mogao utjecati na mogućnost sastavljanja vlade. Čelnik Rezervista Yoaz Hendel zagovara široku cionističku vladu bez arapskih i ultraortodoksnih stranaka, a nije isključio ni suradnju s Netanyahuom. Takav bi stav mogao otvoriti put vladi nacionalnog jedinstva koja bi okupila političare iz različitih tabora. Izrael je sličan model već iskušao 2020., kada su Netanyahu i Benny Gantz dogovorili podjelu premijerske dužnosti nakon niza izbora bez jasnog pobjednika. “Kad bi se sutra ujutro formirala vlada koju bi činili Gadi Eisenkot, Netanyahu i Naftali Bennett, bio bih njezin dio. Ne pripadam taboru onih koji zagovaraju stav ‘bilo tko, samo ne Bibi‘”, rekao je Hendel za The Jerusalem Post.
Hamas nije eliminiran
Netanyahu je nakon napada Hamasa 2023. obećao iskorijeniti tu organizaciju, ali to se nije dogodilo. Umjesto toga, Izrael je danas više nego ikada izoliran, a odnosi s njegovim najvažnijim partnerom, SAD-om, prilično su napeti zbog rata s Iranom i primirja u Gazi. To možda objašnjava i zašto američki predsjednik mjesecima nije javno podržavao Netanyahua, a oglasio se tek devet dana prije izbora. Kako saznaje Axiosov novinar Barak Ravid, Netanyahu je posljednjih dana moljakao Trumpa da mu pruži snažniju podršku, a prema neimenovanom američkom izvoru, Bijela kuća njegovo lobiranje vidi kao znak očaja.
Unatoč tome što zaostaje u anketama, Netanyahu bi mogao ostati premijer ako njegova stranka Likud uspije prikupiti dovoljnu parlamentarnu potporu postojećih saveznika ili novih koalicijskih partnera. Njegovi tradicionalni partneri su krajnje desna Židovska snaga, koju predvodi Itamar Ben-Gvir, i Vjerski cionizam Bezalela Smotricha. Važnu ulogu mogle bi imati i ultraortodoksne stranke Shas i Ujedinjeni judaizam Tore, koje su već više puta sudjelovale u njegovim vladama, ali su ih i napuštale.
Ako nijedan blok ne uspije sastaviti većinu, mogući su dugotrajni pregovori, a potom i novi izbori. Izrael je između 2019. i 2022. održao pet parlamentarnih izbora, što pokazuje koliko je teško sastaviti stabilnu vladu u fragmentiranom političkom sustavu. “Jedan ishod postaje sve manje vjerojatan: da Netanyahu zadrži svoju sadašnju, izrazito desničarsku koaliciju. No, to ne znači da njegovi protivnici imaju otvoren put prema vlasti. Prava politička drama počet će jutro nakon izbora”, zaključuje za The Independent analitičar Nimrod Nir iz istraživačke organizacije Agam Labs. (I. Badanjak, jutarnji.hr)
