Ankete javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku između Netanyahuovog Likuda i njegovih desničarskih saveznika te suparničkog saveza koji predvodi Gadi Eisenkot
Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua čeka borba za politički opstanak na izborima u utorak, na kojima će birači ocijeniti njegovo vodstvo nakon napada Hamasa 2023., ratova u Gazi i onog s Iranom, te sve dublje međunarodne izolacije Izraela.
Ipak, Netanyahu, izraelski čelnik s najdužim stažem, koji je na vlasti proveo 19 godina, i dalje je iznimno vješt u političkom preživljavanju. Njegova nacionalistička politika sve je čvršće ukorijenjena, a zbog fragmentirane države upravo bi on mogao biti u najboljem položaju za sastavljanje vlade.
Ankete javnog mnijenja pokazuju tijesnu utrku između Netanyahuove stranke Likuda i njezinih desničarskih saveznika s jedne strane, te suparničkog saveza koji predvodi Gadi Eisenkot, bivši načelnik Glavnog stožera vojske i zagovornik čvrste sigurnosne politike, koji uživa potporu na desnici i u političkom centru.
Birači su počeli glasati nakon otvaranja birališta u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu. Birališta se zatvaraju u 22 sata.
Netanyahu je kampanju temeljio na svom ratnom vodstvu i savezništvu s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, koji mu je pružio podršku i pridružio se Izraelu kad je napao Iran. Netanyahu je u nedjelju izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi “napokon” uklonio iransku prijetnju, ali samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je optužio Netanyahua da se ‘oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji‘ te izrazio uvjerenje da će Trump ‘u potpunosti surađivati sa svakim čelnikom kojeg narod izabere‘.
Kako bi sastavio vladu, Netanyahu bi ponovno mogao ovisiti o čelnicima krajnje desnice, Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrichu. Obojica su se našla pod sankcijama nekih zapadnih zemalja koje ih optužuju za poticanje nasilja nad Palestincima, dok je stranka Židovska snaga, koju predvodi Ben-Gvir, prema anketama zabilježila porast podrške.
Ni Netanyahu ni Eisenkot nemaju osiguran put do vlasti. Ako nijedan od njih ne uspije sastaviti vladajuću koaliciju u parlamentu sa 120 zastupničkih mjesta, Netanyahu bi mogao ostati na čelu vlade kao privremeni premijer sve do novih izbora koji bi se održali iduće godine.
Suočavanje sa 7. listopada
Ovi se izbori održavaju nakon jednog od najburnijih razdoblja u Izraelu od njegova osnutka 1948. godine, razdoblja obilježenog traumom od napada Hamasa 7. listopada 2023., izraelskom vojnom ofenzivom u Gazi kao odgovorom te dubokim unutarnjim podjelama oko politika Netanyahuove desničarske vlade.
Za mnoge Netanyahuove protivnike, ključno pitanje na ovim izborima jest odgovornost za sigurnosne propuste 7. listopada, najsmrtonosnijeg dana u povijesti Izraela. (L.V. Horvat, Hina, jutarnji.hr)
