Ursula von der Leyen još nije osobno dala iskaz Uredu europskog javnog tužitelja u sklopu istrage nabave cjepiva protiv koronavirusa, tvrdi osoba uključena u taj postupak, kojoj je Politico zajamčio anonimnost kako bi mogla slobodno govoriti.
EPPO je 2024. preuzeo istragu koju su vodile belgijske vlasti o sumnjama na kaznena djela povezana s pregovorima predsjednice Europske komisije i glavnog izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle o nabavi cjepiva. Prema pravnim dokumentima u koje je Politico imao uvid, tužitelji istražuju von der Leyen zbog sumnji na „miješanje u obnašanje javnih dužnosti, uništavanje SMS poruka, korupciju i sukob interesa”.
“Komisija je opsežno surađivala s EPPO-om”
Upitan za odgovor na tvrdnju da von der Leyen nije dala iskaz u takozvanoj aferi Pfizergate, glasnogovornik Komisije Thomas Regnier rekao je: „Komisija je dokazivo opsežno surađivala s EPPO-om radi razjašnjavanja činjenica i procjene događaja.”
„To se uvijek činilo u ime predsjednice i uz njezinu punu potporu. Predsjednica je uvijek bila, i nastavlja biti, vrlo spremna surađivati u odgovaranju na sva otvorena pitanja, u okviru svojih dužnosti i raspoloživog vremena kao predsjednice Komisije.”
U razgovoru za Politico glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, kojoj u petak završava sedmogodišnji mandat, rekla je da se više puta susrela s dužnosnicima EU-a koji su odbili odazvati se pozivu njezina ureda.
„Neki političari misle da su iznad zakona”, rekla je. „Ako ste pozvani dati iskaz, morate doći.”
Dodala je: „Neću se ustručavati reći vam da imamo poteškoća u izvršavanju svojih ovlasti osobito kada su u istragu uključene važne osobe, bilo da je riječ o istaknutim političarima ili bogatim ljudima povezanima s političkim krugovima.”
Na pitanje je li Ursula von der Leyen jedna od dužnosnika o kojima govori, Kövesi je odgovorila da neće komentirati pojedinačne istrage.
Tiho gušenje EPPO-a
EPPO je osnovan 2017., a počeo je djelovati 2021. godine. Zadaća mu je suzbijanje kaznenih djela povezanih sa sredstvima EU-a. Kövesi kaže da se na čelu te institucije suočavala s opetovanim napadima i pokušajima potkopavanja njezina rada.
„Dok napuštam dužnost, razmišljam o poznatoj danskoj televizijskoj seriji Borgen. U njoj postoji vrlo poznata izreka: ‘U Bruxellesu nitko ne čuje vaš vrisak’, i to je, nažalost, istina”, rekla je, aludirajući na filmski hit Alien Ridleyja Scotta. „Zabrinuta sam da će EPPO tiho ugušiti zato što radi svoj posao.”
Kövesi je navela tri glavna čimbenika koji otežavaju rad institucije: kronično nedostatno financiranje, kašnjenje s izmjenama njezina pravnog okvira i složenost birokratskog ustroja, koja, kako kaže, dovodi do „beskrajnih rasprava o tome kako tužiteljima zakomplicirati život”.
Upitana što bi učinila drukčije kada bi mogla krenuti ispočetka, glavna tužiteljica rekla je da bi „radila iste stvari, ali možda bi drugi trebali promijeniti ponašanje”. Dodala je da će najveći izazov njezina nasljednika, njemačkog tužitelja Andrésa Rittera, biti očuvati EPPO „neovisnim i vjerodostojnim”.
„Najočitiji” pokušaj zastrašivanja u Grčkoj
Kövesi je rekla da se tijekom njezina mandata „najočitiji pokušaj” zastrašivanja EPPO-ovih tužitelja dogodio u Grčkoj. Tu je zemlju prošle godine potresla afera s poljoprivrednim potporama, zbog koje su ostavke podnijeli ministri i njihovi zamjenici. Predmeti protiv četvero zastupnika vladajuće Nove demokracije trenutačno su pred sudom. Svi se izjašnjavaju da nisu krivi.
EPPO je u svibnju ove godine Komisiji uputio službenu pritužbu zbog poteza grčke vlade kojima se europskim tužiteljima onemogućuje istraga grčkih zastupnika. Pritužba se odnosila i na odbijanje grčkog Vrhovnog pravosudnog vijeća da na EPPO-ov zahtjev produlji mandate delegiranih europskih tužitelja za pet godina. Kövesi je upozorila da bi to moglo dovesti do smanjenja financiranja Grčke sredstvima EU-a na temelju članka 16. Uredbe o EPPO-u.
Suradnja EPPO-a i grčke vlade bila je otežana, a premijer Kirijakos Micotakis, prigovarajući zbog „selektivnog curenja informacija”, sugerirao je da EPPO ima političke ciljeve.
„Sva ta buka stvorena je kako bi se EPPO optužilo da se bavi politikom, umjesto da se raspravlja o onome što se stvarno dogodilo”, rekla je Kövesi.
Proračunska ograničenja
Glavna tužiteljica izrazila je zabrinutost i zbog utjecaja proračunskih ograničenja na rad EPPO-a u drugim članicama Unije. Institucija trenutačno uspostavlja svoje djelovanje u Mađarskoj, koja joj se službeno pridružila u kolovozu 2026., ali Kövesi je skeptična u pogledu uspješnosti tog procesa.
„Točno smo objasnili što nam treba da bismo radili svoj posao, ali Komisija je predložila polovinu potrebnog proračuna”, rekla je. Dodala je da je EPPO-ova „vjerodostojnost na kocki” u zemljama poput Poljske, gdje su „očekivanja bila golema”, ali institucija nije uspjela ispuniti svoja obećanja.(N1)
