– Moram priznati da ne znam na temelju čega je Vlada preuzela organizaciju dočeka rukometaša. Vlada može biti organizator, ali to mora raditi uz suglasnost lokalne samouprave i morala bi nadležnoj policijskoj upravi podnijeti zahtjev za javnim okupljanjem kao i bilo koji drugi organizator javnog događaja, kazao nam je redovni profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, Vedran Đulabić.
Što kaže zakon
Zakon o javnom okupljanju, objašnjava Đulabić, ne daje mogućnost Vladi da samostalno pregazi pravo na lokalnu samoupravu. Ovdje se, kako tvrdi, ne radi samo o rukometašima i njihovu dočeku na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, već se radi o članku 4. Ustava koji govori o diobi vlasti.
“Prema članku 4. Ustava, državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu samoupravu. Pa valjda ta lokalna samouprava ima neke ovlasti. Ako u svim drugim događajima lokalna samouprava ima ovlasti raspolaganja javnim površinama koje su pod njezinom upravom, zašto u ovom slučaju to nema? Ovo je ozbiljan presedan. Po ovoj logici Vlada može danas-sutra doći i reći: u vašem dvorištu ili vašem stanu organiziramo neki događaj, jer smo ocijenili da je on jako važan, a to što vi ne dajete suglasnost za to nije važno.”
Članak 4. Ustava, pojašnjava dalje Đulabić, ne propisuje samo diobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, već propisuje i vertikalnu diobu vlasti.
“Vertikalna dioba vlasti znači da lokalna samouprava za one poslove koji su njoj stavljeni u nadležnost ograničava državu. Pa to i jest bit lokalne samouprave: da ona može raditi neke poslove i da država u te poslove ne bi smjela presezati. Zato i biramo lokalne vlasti, jer one nisu ekspoziture središnje države nego imaju autonomne ovlasti odlučivanja o onim pitanjima koja su im Ustavom i zakonima stavljena u nadležnost. Prema tome, Vlada nema nikakvo ustavno i zakonsko uporište da kaže – e, sad to u ovom slučaju nije tako – mi ćemo nešto proglasiti događajem od nacionalnog interesa, pa u tome slučaju ovlasti lokalne samouprave ne važe.”
Profesor upravnog prava Vedran Đulabić zaključno konstatira:
“Meni je nevjerojatno da se tako grubo krši Ustav. Vlada izravno krši ustavno pravo na lokalnu samoupravu. Odlučila je pregaziti ustavne ovlasti lokalne samouprave i reći da nemaju nikakva prava, već samo ona koja im centralna država dozvoli, bez obzira na to što je propisano u Ustavu, zakonima i drugim propisima. Na ovaj način Vlada šalje poruku da joj za odluke koje su u nadležnosti lokalne samouprave nije potrebna nikakva suglasnost i da za Vladu ne vrijedi Ustav i zakoni, da ona može što hoće, kad hoće i gdje hoće.”
Što može gradska vlast?
Na pitanje ima li zagrebačka gradska vlast ili bilo koja druga lokalna samouprava zakonske alate da se suprotstavi ovakvoj praksi Vlade, Đulabić kaže: “Može komunalno redarstvo otići na Trg bana Jelačića, ali znamo da se komunalno redarstvo teško može suprotstaviti ovakvoj odluci. Predstavnici gradske vlasti mogu tražiti od policije da zabrani održavanje javnog skupa koji se protivi odluci Gradske skupštine, ali prilično je predvidljivo da bi se policija u ovakvoj situaciji pozvala na zaključak Vlade. Ovo je stvar gole sile i nisam siguran koliko u situacijama gole sile pravni mehanizmi funkcioniraju.”
Iako se, po mišljenju profesora upravnog prava, odluka Vlade da organizira doček rukometaša na kojem će pjevati Marko Perković Thompson ne da zaustaviti, zanimalo nas je na koje načine zagrebačka gradska vlast može pravno osporavati ovu odluku kako se slične situacije ne bi ponavljale?
“Može tražiti ispitivanje spornog Vladina rješenja o organiziranju dočeka pred upravnim sudom, može zatražiti kontrolu ustavnosti i zakonitosti toga zaključka pred Ustavnim sudom, ali pitanje je kad će to biti”, kaže Đulabić.
