Projekt „Što ima lima?“ pokrenut je s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije psihičkih smetnji, obrađuje 12 različitih tema, a osim edukacije platforma sadrži i besplatno psihološko savjetovalište
Danas čak 20 posto maloljetnih osoba ima neki tip razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema, a upravo su psihičke smetnje treći najčešći razlog za posjet liječniku školske medicine. Projekt Što ima lima? virtualnim edukativno-promotivnim programom educira djecu, roditelje i učitelje o simptomima i važnosti pravovremene reakcije koja je vrlo važna kako bi se ove statistike smanjile. Program djeluje na području Karlovačke županije, te pokriva 12 tema o smetnjama koje se najčešće javljaju u dječjoj i adolescentskoj dobi.
Samoozljeđivanje nije zasebni psihički poremećaj i vrlo se često javlja kao jedan od simptoma mentalnih poremećaja. Najčešće je simptom graničnog poremećaja ličnosti, ali može se javljati i kod depresije, anksioznih poremećaja, poremećaja hranjenja i posttraumatskog stresnog poremećaja. Iako su fizički znakovi samoozljeđivanja prepoznatljiviji, nisu jedini način na koji se ono može manifestirati. Emocionalni znakovi teže su uočljivi, a uključuju depresivnost, smanjenje motivacije za uobičajene aktivnosti, dugotrajno izoliranje, povlačenje, brzo mijenjanje tjelesne mase, nisko samopouzdanje, samookrivljavanje i korištenje sredstava ovisnosti.
Iako se može pojaviti kod svih dobnih skupina, samoozljeđivanje se obično javlja tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, a prve epizode najčešće se događaju između 12. i 14. godine, kada su mladi izloženi pojačanom pritisku vršnjaka, osjećajima usamljenosti i čestim konfliktima s roditeljima i drugim autoritetima. Ponašanje osobe koja se samoozljeđuje može biti usmjereno na fizičko ozljeđivanje, kao što je rezanje, grebanje ili paljenje kože, čupanje kose ili krasta, udaranje tijela ili zidova, no ono se može pojaviti i u obliku indirektnog nanošenja štete poput prejedanja ili izgladnjivanja, pretjerane tjelovježbe, prekomjernog korištenja psihoaktivnih tvari ili upuštanja u riskantne seksualne aktivnosti. Neke osobe koriste isti način samoozljeđivanja, a neke ih koriste više.
„Čak 14 do 16 posto mladih osoba sklono je samoozljeđivanju te je vrlo važno naglasiti da ono najčešće ne služi za traženje pažnje. Optužbe da osoba ozljeđuje sama sebe kako bi dobila pažnju ustvari mogu biti jako teške i mogu dodatno izolirati osobu koja je potražila pomoć za svoje ponašanje. Ako netko želi pokazati da mu je teško i dobiti pomoć, trebamo to shvatiti ozbiljno, pružiti mu potrebnu pažnju i dati mu potrebnu pomoć“, poručuje Ana Budimir profesorica psihologije, a u webinaru možete saznati više informacija o ovom problemu te kako pružiti pomoć onome kome je to potrebno.
Kako bi se mlade, na njima zanimljiv način, educiralo o samoozljeđivanju, ali i drugim temama koje se tiču djece i adolescenata, na web stranici i društvenim mrežama (Facebook, Instagram i TikTok) projekta Što ima lima? dostupni su psihoedukativni sadržaji i webinari psihologa, a putem opcije Pričaj s nama! svatko može anonimno zatražiti savjet ili postaviti pitanje psihologu. Također, s ciljem dodatne edukacije školaraca na području Karlovačke županije, u osnovnim školama Plaški, Josipdol i Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu te područnim školama u Tounju i Oštariju, održana su predavanja psihologa s prikazivanjem webinara snimljenih u sklopu projekta Što ima lima?.
Projekt se provodi u sklopu poziva Promocija zdravlja i prevencija bolesti – faza 2 br:UP.02.2.1.08. Usklađen je sa Strateškim planom za razvoj zdravstva 2020-2022., s obzirom na to da se provedbom istog promiče mentalno zdravlje implementacijom u lokalnoj zajednici i to informiranjem, edukacijom i senzibiliziranjem građana. Također, projekt doprinosi Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. jer se projektom poduzimaju i potiču intervencije usmjerene i ka prevenciji mentalnih poremećaja s vrlo negativnim utjecajem na kvalitetu života. Prijavitelj projekta je Udruga za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici „GITA“, a kao partneri na projektu sudjeluju Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Grad Ogulin i Općina Plaški. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
