Na aukciji trezorskih zapisa 16. kolovoza banke su tražile od države kamatu koja je u prosjeku bila 3,79 posto, a u Ministarstvu financija su ocijenili da bi to bio preskupi kratkoročni dug i odbili su ih. Analizirali smo taj potez države te koliki bi prinos mogli očekivati građani. Najavljeno je, naime, da će dobiti alternativu štednji u bankama, gdje su kamate mizerne, jer će moći ulagati u kratkoročni državni dug, a ministar Marko Primorac spominje i novu narodnu obveznicu. Prva je nosila kamatu od 3,65 posto
Dok se čekaju detalji o tome kako će ove jeseni hrvatskim građanima biti ponuđeno ulaganje u trezorske zapise, to jest kratkoročni državni dug, Ministarstvo financija je na aukciji prošloga tjedna izazvalo pažnju odbivši sve ponude banaka za kupnju jednogodišnjih zapisa. Interes je bio velik, premašio je pola milijarde eura, ali su bankari očekivali previsoku kamatu: u prosjeku 3,79 posto, a neke su ponude išle i do 4,1 posto.
Narodna obveznica je putokaz
Dobili su tako odbijenicu i poruku da su im apetiti bili preveliki. Što to govori o kamatnoj stopi (ili kuponu, u stručnom žargonu) koju bi u sadašnjim okolnostima mogli očekivati građani kod najavljenog izdavanja narodnih trezoraca, odnosno koliko će ona biti iznad mizernih kamata na štednju u bankama? Izdanje narodnih obveznica iz ožujka ove godine je putokaz, smatra naš sugovornik, s kamatnom stopom 3,65 posto.
“Očito je da javne financije dobro stoje, pa se ne dozvoljava skokoviti rast kratkoročnih prinosa”, komentirao je za N1 potez države na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Hrvoje Fajdetić, financijski stručnjak. Naime, kamata koju su banke i druge financijske institucije dobile na jednogodišnji državni dug na aukciji u svibnju bila je 3,5 posto.
Fajdetić napominje da su prinosi ponajprije određeni postojećom narodnom obveznicom te će ona “biti benchmark kako za trezorce, tako i za nove narodne obveznice”. Smatra da je idealno vrijeme i za izdanje nove dvogodišnje (ili čak i dulje) narodne obveznice jer je “kamatna razlika depozit/kupon atraktivna te se građane može privući i naviknuti na taj oblik štednje, posebno zato što trgovanje na Zagrebačkoj burzi s postojećom obveznicom odlično funkcionira”.
Da se osim narodnim trezorcima (kratkoročno zaduženje države do godinu dana), građani mogu nadati i novom izdanju narodne obveznice (dugoročno zaduženje), najavio je u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu ministar financija Marko Primorac. Podsjetimo, prva narodna obveznica izdana je s rokom dospijeća 8. ožujka 2025. godine, ukupno izdanje je 1,85 milijardi eura, od čega su građani upisali 1,33 milijarde eura. (G. Grgas, N1)