Hrvatski sabor raspravlja o ilegalnim migracijama. Tražio je to Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja ove godine, pripremila je Vlada.
– Izvešće pokazuje da problem postoji, da je rasprava nužna, ali konstruktivna i kvalitetna, a ne neprimjereni ksenofobni ispadi, kojih bih se danas u Hrvatskom saboru mogli nagledati i naslušati, ako je suditi prema istupima pojedinaca s desnog političkog spektra, koje su do sada pokazali, rekla je HRT-ova novinarka Tatjana Munižaba u Vijestima.
Izvješće pokazuje da je u prvih deset mjeseci ove godine policija evidentirala oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je 73 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za lanjski listopad, vidljiv je pad od 51 posto.
S povećanjem nezakonitih migracija povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.
Gotovo nitko od njih ne zadržava se u Hrvatskoj nego je pokušavaju nezakonito napustiti prema nekoj od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila, navodi se u izvješću.
Njih čak 47 posto ne postupa po uputama policije i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu ili Kutini.
Vlada navodi kako migranti na rutama kretanja među stanovništvom mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali da u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, ti strahovi nisu utemeljeni.
Migranti su zanemarivi u broju prekršaja protiv javnog reda i mira i kaznenih djela iz domene imovinskih delikata, ističe Vlada.
Dolasci migranata u BiH rastu i najveći su unatrag pet godina
Vlada u svom izvješću upozorava i da broj dolazaka migranata u BiH raste od početka ove godine i trenutno je najveći u zadnjih pet godina.
Do 22. listopada evidentirano je gotovo 28.000 novopridošlih osoba, 54 posto više nego lani, s tim da evidencije u BiH nisu centralizirane ni precizne jer je prema podacima IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije), stvaran broj daleko veći i iznosi 51.239 migranata.
Dodatno, državljane Turske i Rusije susjedna država ne evidentira jer u nju dolaze zakonito zbog bezviznog režima, što otežava praćenje stvarnog broja migranata u BiH odnosno praćenja migracijskog opterećenja prema Hrvatskoj.
U posljednjih godinu dana povećan je broj državljana Turske i Rusije koji legalno dolaze u BiH te Turci nezakonito prelaze državnu granicu (10.512), dok Rusi legalno pristupaju graničnoj kontroli i traže međunarodnu zaštitu (7.483), što, pridoda li se podacima IOM-a, čini preko 69.000 osoba koje žele nezakonito otići u ciljane odredišne države članice EU-a.
Od ukupnog broja nezakonitih migranata u Hrvatskoj, njih više od petine (oko 13.000 Turska, Kina, Kuba i Rusija), zbog neusklađenog viznog režima u BiH i Srbiji imaju olakšan dolazak do vanjske granice EU-a, stoji, uz ostalo, u Vladinu izvješću. (V.K./HRT/Hina)
