Za alergološko testiranje potrebna je adekvatna priprema.
Najmanje sedam dana prije testiranja potrebno je obustaviti uporabu antihistaminika u obliku tableta, antihistaminskih kapi za oko i nos, a po mogućnosti i drugih lijekova koji mogu umanjiti alergijsku reakciju npr.sedativi. Lijekove iz grupe kortikosteroida ne treba prekidati, kao ni antibiotike, niti lijekove za druge kronične bolesti.
Pregled počinje uzimanjem detaljnih anamnestičkih podataka o tegobama bolesnika, ali i o ranijim bolestima počevši već od dojenačke dobi (postojanje atopijskog dermatitisa, učestali bronhitisi dječje dobi i sl.). Anamneza pomaže pri odabiru pretraga koje ćemo učiniti, odnosno na koju skupinu alergen treba obratiti pozornost.
Posebno u dječjoj dobi značajan je podatak o tome je li dijete dojeno (što apsolutno smanjuje incidenciju mnogih bolesti uključivši i alergije), je li pozitivna obiteljska anamneza na alergiju, podatak o izloženosti dimu cigarete, postoje li kućni ljubimci u stambenom prostoru i slični sociološki aspekti.
Testiranje počinje vađenjem krvne slike gdje se očekuje povišeni apsolutni broj eozinofilnih stanica – periferna eozinofilija (>400 /mm3). Neki laboratoriji određuju i ECP – serumski eozinofilni kationski protein koji ima važnu ulogu u alergiji, a serum se pohranjuje za naknadno određivanje IgE protutijela što će biti objašnjeno.
Nastavlja se s PRICK testom koji podrazumijeva kožno testiranje. Vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena nakapaju se na unutarnju stranu podlaktice te se kroz kapljice koža probode lancetom. Na taj način alergen prodire u epidermis, isti se veže na spec. IgE protutijela na mastocitima kože, nastaje degranulacija i otpuštanje histamina što lokalno na koži uzrokuje reakciju u vidu malog okruglog otoka kože i crvenila (indurat i eritem). Očitanje testa slijedi nakon 30 min, prati se veličina urtike (ne eritema) u odnosu na pozitivnu probu. Na ovaj način testiramo i inhalatorne i nutritivne alergene, istovremeno više alergena, od 10-20.
Kožno testiranje ne boli, već je za djecu malo neugodno. Koža podlaktica ne smije neposredno prije biti izložena jakom sunčevom svjetlu zbog mogućnosti nastanka opeklina koje onemogućavaju očitanje testa. Poželjno je da bude bez lokalnih promjena, ekcema i sl. Također je potrebno neposredno prije testiranja izbjegavati masne kreme, losione kako bi test bio što bolje izveden.
Na kožni PRICK test nadovezuje se pretraga dokazivanja ukupnih i specifičnih protutijela IgE klase iz krvi, tzv. RIST (ukupna IgE protutijela) i RAST (specifična IgE protutijela npr. na prašinsku grinju). Ta dva testa – PRICK te RIST i RAST – izvrsno koreliraju u dokazivanju specifičnog alergena.
Za bolesnike sa respiratornim tegobama, u smislu dugotrajnog kašlja, zaduhe i drugih simptoma astme, uradit će se i SPIROMETRIJA – metoda kojom procjenjujemo funkciju pluća. Nakon dubokog udaha ispitanik mora izdahnuti svom snagom i najvećom brzinom pri čemu aparat analizira plućne protoke, kapacitete i volumene. Nalaze interpretira liječnik te donosi zaključak jesu li tegobe vezane uz plućnu bolest ili je uzrok druge prirode. Također se dobiva informacija o kakvoj je vrsti plućnog poremećaja riječ; opstruktivne smetnje zbog suženja ili restriktivne smetnje zbog bolesti plućnog parenhima. Zbog potrebne izrazite suradljivosti spirometrija se kod djece radi tek po navršenoj petoj godini.
ANALIZA IZDAHNUTOG ZRAKA ili FeNO test mjeri koncentraciju izdahnutog dušikovog oksida. To je spoj kojeg otpušta glatki mišić bronha i krvnih žila te je pokazatelj eozinofilne alergijske upale.
Visoka razina plućnog FeNo-a ukazuje na upalu dišnih puteva što može biti vezano uz astmu, ali i neka druga plućna oboljenja. Postoji i frakcija nosni FeNO koji ukazuje na poremećaj u sluznici nosa te je indikativno za postojanje alergijskog rinitisa. Važan je i za dijagnostiku alergije, ali i za praćenje učinka terapije obzirom da je sam spoj dušikovog oksida izrazito osjetljiv na kortikosteroidnu terapiju uz koju se brzo normalizira.
FeNO test se izvodi slično kao spirometrija samo što pacijent nakon maksimalnog udaha kroz dulje vrijeme (12 sekundi) polako izdiše kroz sistem.
BRIS NOSA NA EOZINOFILE metoda je kojom u mikroskopskom preparatu dokazujemo prisutnost upalnih eozinofilnih stanice u sluznici nosa te dodatno potvrđujemo dijagnozu alergijskog rinitisa.
Kada govorimo o alergiji na hranu važno je povezati simptome s unosom određenog alergena što nije uvijek jednostavno. Savjetujemo vođenje dnevnika prehrane kako bi se povezanost lakše utvrdila. I tu je zlatni standard PRICK kožni test na nutritivne alergene od kojih je osam najčešćih (kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica, kikiriki, orašasto voće, riba i morski plodovi). Isti nadopunjujemo određivanjem RIST-a i RASTA-a iz periferne krvi. ATOPY PATCH TEST je također kožni test epikutane primjene alergena gdje se traka s alergenima postavi na kožu leđa, a očitava se nakon 48 do 72 h. Test se najčešće izvodi kod male djece s atopijskim dermatitisom, kod nejasnih gastrointestinalnih smetnji te kada je PRICK test nejasan.
S obzirom na to da niti jedan test nije 100% osjetljiv nekada pribježemo pokušaju eliminacije sumnjivog alergene iz prehrane i nakon nekog vremena ponovnom vraćanju istog alergena da se alergija na hranu definitivno dokaže. To se zove provokacijski test na hranu.
Kada govorimo o liječenju alergije najvažnije je izbjegavanje određenog alergena prema uputama liječnika. Ako to nije dovoljno, pribježemo uzimanju određenih lijekova za sprečavanje ili ublažavanje simptoma od kojih su antihistaminici na prvom mjestu. To su lijekovi poput Aeriusa, Letizena, Belodina, Nixara,Fenistila,Escontrala, Dasselta i sl. Oni se vežu na histaminske receptora na stanicama i time sprječavaju vezanje alergijom oslobođenog biogenog histamina, ujedno blokirajući i sve njegove učinke što je ranije pojašnjeno.Osim u obliku tableta za primjenu na usta, postoje i u obliku sprejeva i kapi za oči ili nos.
Sljedeći, ali ne manje važni, su glukokortikoidi (kortikosteroidi): primjenjuju se na više načina – bilo da su u spreju za intranazalnu primjenu (npr. Nasonex,Flixonase ili dr.), bilo kao pumpica tj. stlačeni inhalat za plućnu primjenu (npr. Flixotide inhaler ili diskus), bilo u tabletama (nrp. Medrol) ili u pripravku za davanje putem injekcije kada imaju sustavno djelovanje na cijeli organizam. Glukokortikoidi su inače prirodni hormoni nadbubrežne žlijezde bez kojih život nije moguć jer imaju mnoge važne funkcije. Kod liječenja alergije koristimo ih upravo zbog njihovog protuupalnog djelovanja. Kod astme i bronhitisa koče lučenje sluzi i otok sluznice, smiruju upalu te na taj način ublažavaju bronhoopstrukciju.
Lijekovi kao što su salbutamol i ipratropij-bromid (Ventolin, Atrovent) spadaju u grupu bronhospazmolitika i daju se kod astamtskog napada za trenutno olakšavanje tegoba. Djeluju tako da opuštaju glatke mišiće bronha, šireći na taj način bronhe. Međutim, ne djeluju na sam proces alergijske upale kao ranije navedeni antihistaminici i kortikosteroidi. (foto:pixabay.com)
Piše: Dr. Vedrana Zubčić Zrnc, spec.pedijatar-subspecijalist neonatolog
