Nakon polaganja vijenaca na Trgu hrvatskih rodoljuba i svečanog imenovanja mosta, u Zlatnoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta održana je svečana skupština Udruge 143. brigade Hrvatske vojske.
Ovom prigodom prikazan je kratak video o našem Ogulinu, ali i o 143. brigadi HV-a, nakon čega se su se nazočnima obratili gradonačelnik Dalibor Domitrović, general Mate Pađen i županica Martina Furdek Hajdin.
Za govornicu su izašli i izaslanik Vlade RH general Dragutin Repinc, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića, Anđelka Salopek, saborska zastupnica, te na koncu izaslanik predsjednika Milanovića, general Marijan Mareković.
Valja podsjetiti da je Glavni stožer HV donio 13. studenog 1991. godine zapovijed o formiranju ogulinske 143. brigade HV. Formira se Zapovjedništvo brigade, 3. pješačka bojna, mješoviti topnički divizion, pristožerne postrojbe, a dotadašnje 4. i 5. pješačka bojna 110. brigade postaju 1. i 2. pješačka bojna 143. brigade HV. Brigada preuzima i uspješno brani utvrđenu crtu bojišnice sve do Sarajevskog primirja i dolaska mirovnih snaga UN-a. Tada se privremeno prevodi u pričuvu i demobilizira, a održavanje crte bojišnice preuzima novo formirana ogulinska postrojba, Domobranska bojna Ogulin u čiji sastav privremeno prelaze dio topničkih i izvidničkih postrojbi, samostalna satnija Saborsko, te dio pripadnika 143. brigade.
Domobranska bojna Ogulin aktivnom obranom uspostavlja novu crtu bojišnice u neprijateljskoj dubini na području Radošića i Kapele, čime smanjuje ugrozu naselja uz crtu bojišnice (Josipdol, Carevo Polje, Modruš) i povećava sigurnost prometa na cesti Karlovac – Split.
Podsjetimo, početak 1993. donosi pojačane provokacije i topnička djelovanja sa okupiranih područja. Polovicom 1993. godine u širem području grada Ogulina se razmješta 1. gardijska brigada “Tigrovi”, a u jesen se iz pričuve podiže 143. brigada, koja zajedno sa 14. domobranskom pukovnijom Slunj i Domobranskom bojnom Ogulin, preuzima preko 40 kilometara dugu crtu bojišnice od Kamenice do Jezerana.
Početkom rujna 1994. godine, novim ustrojem Hrvatske vojske, reorganizira se većina brigada u pukovnije. Od 143. brigade HV i Domobranske bojne Ogulin formira se 143. ogulinska domobranska pukovnija. Ova sinergija omogućava podizanje borbenih sposobnosti i još intenzivnije pripreme za predstojeća napadna djelovanja. Ljeto 1995. donosi konačan rasplet rata – operaciju Oluja. U Oluji, 143. pukovnija predstavlja glavnu snagu na glavnom pravcu napada Zbornog područja Karlovac, sa zadaćom da u roku od dva dana oslobodi područja Plaškog i vojnog poligona Slunj, koju pukovnija izvršava u potpunosti. Borbeno spremni i uz visok moral, pukovnija preuzima novi zadatak – oslobađanje Slunja, što im uspijeva već 6. kolovoza oko 14,00 sati, kada pukovnija iz pravca poligona Slunj prva ulazi u Slunj.
U nastavku “Oluje”, 143. pukovnija nastavlja s napadnim djelovanjem na pravcu Veljun – Vojnić, te sudjeluje u oslobođenju područja Vrginmosta i Petrove gore. Tijekom 7 dana, koliko traje operacija Oluja, pukovnija prelazi, uglavnom pješice, više od 130 kilometara. Zahvaljujući odličnoj spremnosti i uvježbanosti, tijekom borbenog djelovanja pukovnija ima vrlo male gubitke. Po završetku “Oluje”, pukovnija je razmještena na granicu RH i BiH, a sredinom 1996. odlazi u pričuvu i demobilizira se.
U operaciji „Oluja“ , 143. pukovnija glavna je snaga na glavnom pravcu napada Zbornog područja Karlovac. Sve zadaće izvršava više nego uspješno, te njeni pripadnici oko 14,00 sati iz pravca vojnog poligona, ulaze u grad Slunj. Poginula su 84 pripadnika 143. brigade, a oko 350 ih je ranjeno.
Zbog iznimne hrabrosti i požrtvovnosti u obrani domovine 143. brigada HV , 2006. godine, odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrinskog.
