Do kraja svibnja bit će gotovo 140 projekata rekonstrukcije i izgradnje osnovnih škola diljem Hrvatske. Koliko će se uspjeti napraviti do roka 2027./2028. kada bi se trebala uvesti cjelodnevna nastava i treba li Hrvatska takav model obrazovanja, neka su od pitanja u današnjoj emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Vlada je jučer potpisala 19 ugovora vrijednih 150 milijuna eura za gradnju škola. Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja i mladih, Stipe Mamić je otkrio kako napreduje njihova gradnja:
– Ukupno je potpisano 85 ugovora u vrijednosti 500 milijuna eura, ako tome pridodamo ugovor u evaluaciji, koji će biti potpisani u sljedećih mjesec dana, dolazimo na 50 % alokacije; oko 650 milijuna eura. Čekamo još 139 projekata. Od 359 suglasnosti koje smo izdali na idejna rješenja, svim osnivačima diljem RH te imaju rok do 30. rujna prijaviti NPO poziv kako bi osigurali financiranje, rekao je Stipe Mamić.
Jednosmjenska nastava
Kako kaže, podigli su broj škola sa 60 na 90 posto koje će raditi u jednoj smjeni. Trenutačno radi 40 posto učenika u jednoj smjeni, a sa svim projektima se dolazi na 80 posto.
– Činjenica je da imamo još 40 posto škola koje trebamo riješiti. Projekti koje čekamo su najvećim dijelom u gradu Zagrebu, nešto u Splitu i par u većim gradovima; gdje imaju operativne probleme sa zemljištem, pitanjem vlasništva i nalaženjem nekih novih alokacija. Mi im intenzivno pomažemo, dodaje Mamić.
Mamić je rekao na koliko su odobrenih projekata krenuli radovi:
– To je ovih 80, a koliko je njih već krenulo u radove, tu brojku nemamo, kaže Mamić.
Postavlja se pitanje koliko se škola planira oformiti u cjelodnevnu nastavu, a govori se o brojci od njih 620:
– Gradnjom jedne škole, možete riješiti problem jedne ili pet škola. Sve ovisi o pristupu koji smo prepustili osnivačima i je l’ ju potrebno nadograditi ili graditi u potpunosti novu školu. Imamo dobre primjere u Bjelovaru, Vinkovcima…, došli smo do toga da je cijeli grad u smjeni, nastavlja Mamić.
Bjelica: Našli smo zajednički jezik s ministarstvom
Bjelica je ispričao kako su oni riješili izazov cjelodnevne škole:
– Škologradnju smo riješili kroz dva strateška plana strategije razvoja koji smo imali od 14-20. i razvoja urbanog područja Virovitice od 21. do 27. U suradnji s ministarstvom smo godinama pregovarali, kako i na koji način obuhvatiti sve učenike; odnosno na koji način izgradnjom škola riješiti problem. Našli smo zajednički jezik tako što smo obuhvatili izgradnju Treće osnovne škole; imamo dvije matične i osam područnih škola, pojašnjava pročelnik za društvene djelatnosti pri gradu Virovitici, Alen Bjelica.
Kao kaže, cilj je bio da se svim učenicima s izgradnjom Treće osnovne škole omoguće isti uvjeti.
– Pri svakoj područnoj školi bi se trebala graditi dvorana i stvarati novi uvjeti, gdje smo došli do računice da izgradnjom tih mogućnosti u područnim školama nećemo djeci uspjeti dati sve uvjete kao djeci u matičnim školama, tak smo s ministarstvom dogovorili izgradnju Treće osnovne škole, naglašava Bjelica.
Na taj način su, priča Bjelica, svu djecu s upisnog područja grada Virovitice vozili u matične škola kako bi svi imali iste uvjete za cjelodnevnu školu i smjensku nastavu.
Brajković o ekperimentalnom programu: Neupitno je da Hrvatska treba ovakav sustav
Marko Brajković, ravnatelj OŠ Lovas, otkrio je li eksperimentalni program u školama ispunio očekivanja:
– Neupitno je za reći da Hrvatska treba ovakav sustav, cjelodnevnu nastavu jer hrvatski učenici za razliku od kolega u drugim zemljama provode najmanje vremena u školi, jedino manje od nas provode u Bugarskoj. Važno je da ovaj projekt uspije je broj obaveznih sati nastave kolerira s uspjehom učenika na vanjskim testiranjima i vrijednostima i ovime ćemo povećati postotak uspjeha naših učenika, zaključuje Brajković.
Pojašnjava kako se ovim projektom dolazi do kvalitativnih promjena u izvođenju nastave, u ispravljanju organizacijskih nedostataka koji su bili na početku provođenja projekta te navodi pomak u organizaciji izvanškolskih aktivnosti. (hrt)