Zbog visokih cijena hrane sve je više onih koji sebi ne mogu priuštiti ni najosnovnije namirnice. Mnogima je zato spas Banka hrane u Zagrebu, ali i ona je u problemu jer zalihe su potrošene. Na policama Banke hrane čuvaju se zalihe hrane i higijenskih potrepština za one najpotrebitije u Zagrebu.
Jedna korisnica koju smo zatekli u Banci hrane otkrila nam je da ima malu mirovinu – 300 eura i da joj pomoć Banke hrane puno znači dok nam jedan korisnik dodao: “Bez Banke hrane ne bih mogao preživjeti”.
Ali, zalihe Banke hrane gotovo su potrošene, a svakodnevne potrebe sve su veće.
“Ostali smo konkretno bez ulja, brašna, soli, šećera, riže, tjestenine, konzervirane hrane, ribica, mesnih doručka, graha za koje korisnici svaki dan pitaju, uvijek im to fali”, kaže Luka Jalžabetić, voditelj logističkog centra Crvenog križa Zagreb. Korisnik Banke hrane objasnio nam je da mu je najomiljenija vrsta donacije – povrće.
Među njima 126 djece
“To me najviše veseli”, dodao je. O redovitim paketima hrane i higijenskih potrepština u Zagrebu ovisi 527 osoba, od čega je čak 126 djece i 180 umirovljenika. Iz Crvenog križa ističu – najviše trebamo donacije koje najmanje primamo. Problem je što se trgovački lanci slabo odlučuju donirati dugotrajne prehrambene proizvode.
“Iz razloga što im ti proizvodi mogu najduže stajati na policama. Naši korisnici uvijek ističu da su im to najpotrebniji proizvodi jer oni dolaze ovdje jednom mjesečno”, izjavila je Nikolina Gotal, glasnogovornica Crvenog križa Zagreb.
U posljednjih osam mjeseci donirano je 137 tisuća kilograma hrane. I to u vrijednosti 427 tisuća eura. To je gotovo 50 posto više donacija i 23 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje lani.
S druge strane, godišnje se u Hrvatskoj baci gotovo 280 tisuća tona hrane. Trećina je hrana iz kućanstava to jest 71 kilogram po stanovniku. Dok je oko sto tisuća tona potpuno zdravstveno ispravno. I zato – možete pomoći. Donacijom u Heinzlovu ulici 66 u Zagrebu svakog radnog dana ili možete pozvati djelatnike Crvenog Križa da dođu pokupiti hranu.
“Imamo oko milijun stanovnika u našem glavnom gradu. Kad bi svatko donio, kad kupuje sebi, kilogram brašna ili litru ulju ili barem 10 posto građana donijelo jedan taka artikl ovdje potrebe naših korisnika bi – sigurno lakše namirivali”, napominje je Nikolina Gotal. Jer hrana je nikad skuplja, a siromašnima – nikad potrebnija.(rtl)