Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, za jesenski upisni rok na hrvatskim fakultetima ostalo je čak 15.259 slobodnih mjesta.
Na 61 studij nitko nije ostvario pravo upisa tijekom ljetnog roka, iako su visoka učilišta za te studije predvidjela ukupno 782 mjesta. Za neka od tih mjesta bilo je interesa i prijava, no maturanti su te programe odabrali kao drugi izbor, a budući da su upisali željene fakultete, ti su smjerovi ostali bez upisanih studenata. Među tim su smjerovima, primjerice, nastavnički studij fizike i kemije na zagrebačkom PMF-u.
Nastavnički smjerovi u problemima
Na 61 studij u Hrvatskoj ove godine nije se upisao nijedan student, pokazuju podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Među njima je i nastavnički smjer fizike i kemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić rekao je da je bilo nekoliko prvih izbora, ali nakon rezultata državne mature – nitko nije upisan. Trenutačno je interes nula, izjavio je dekan.
Stipendije i društveni status
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs svjestan je problema te navodi da se za deficitarne nastavničke smjerove nude stipendije u iznosu od 600 eura. Osigurali smo veći broj stipendija, oko 600, lani smo ih dodijelili 479. Tek ćemo vidjeti interes ove godine, a dodatno ćemo poraditi na promociji tih stipendija, rekao je Fuchs.
Dekan Planinić ističe da stipendije nisu dovoljne. Predlaže dodatne mjere poput beneficiranih kredita za stanovanje i kvalitetnijeg stručnog usavršavanja. Status učitelja u društvu je problematičan. Imaju pritiske od učenika i roditelja, teško je to izdržati. Važno je da se vidi kako je ta struka cijenjena, poručio je.
Reorganizacija studijskih programa
Problemi nisu samo demografski, objasnio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
– Ima tu i nešto drugih okolnosti, a to je da, što mi naglašavamo i razgovaramo i s rektorima na rektorskim zborovima, i sama sveučilišta trebaju napraviti jednu određenu reorganizaciju studijskih programa. Imamo dosta studijskih programa koji su paralelni, dakle, puno istih, to isto otvara mogućnosti upisa, a studenata nema dovoljno. Radimo i na nekim stvarima da omogućimo nešto lakši upis studenata iz trećih zemalja, ali što se tiče naših, gotovo svih koji izraze želju i polože državnu maturu nađu mjesto na studijskim programima, rekao je.
Najtraženiji studiji koji jamče zapošljavanje
Pomoćnik ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje Igor Drvodelić navodi da su najtraženiji studiji ujedno i oni koji jamče zaposlenje godinu dana nakon diplome.
– Poslovna ekonomija je i stručni i sveučilišni studij s najviše upisanih studenata. Velik je interes i za građevinu, arhitekturu – ti su studiji stopostotno zapošljivi, rekao je Drvodelić.
Uz ekonomiju, među deset najtraženijih su još FER, pravo, medicina, kineziologija, strojarstvo i grafički dizajn. Medicina je ove godine ispunila kvotu od 300 mjesta, što prošle godine nije bio slučaj.
Višak programa, manjak studenata
Za jesenski upisni rok ostalo je više od 15.000 slobodnih mjesta. Ministar Fuchs smatra da je nužna reorganizacija studijskih programa. Sveučilišta trebaju napraviti reorganizaciju, imamo dosta paralelnih, istih programa, a studenata nema dovoljno, upozorava Drvodelić.
Na studijima s manje od deset upisanih brucoša Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih neće financirati izvođenje nastave, osim ako to posebno ne odobri ministar.(hrt)
