Projekt „Što ima lima“ provođenjem edukacija putem online platforme i besplatnog psihološkog savjetovališta podiže svijest građana o nužnosti prevencije psihičkih smetnji kod djece i mladih, a jedna od raznih tema je i nasilje u maloljetničkim odnosima
Psihičke smetnje kod djece i adolescenata rangirane su kao treći najčešći razlog posjeta liječniku školske medicine, a čak 20% maloljetnih osoba ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema. Kako bi se smanjila ova rastuća statistika, važno je adekvatno educirati djecu, ali i roditelje i učitelje o simptomima i pravovremenoj reakciji. Upravo zato, projektom Što ima lima? promiču se zdrave navike djece i odraslih na području Karlovačke županije, a u sklopu virtualnog edukativno-promotivnog programa pokriva se 12 različitih tema koje se najčešće javljaju kod djece i adolescenata. Ovaj mjesec posvećen je dizanju svijesti o problemu nasilja u maloljetničkim odnosima.
Tek u posljednjih nekoliko desetljeća nasilje u adolescentskim vezama prepoznato je kao istaknuti problem, a istraživanja su pokazala kako je upravo ono prisutnije nego u odnosima bračnih partnera. Riječ je o namjernoj upotrebi fizičke sile ili moći prijetnjom ili ponašanjem koje dovodi ili ima veliku vjerojatnost da dovede do ozljede, smrti, psihološke štete, deprivacije ili nerazvijenosti. Nasilje u maloljetničkim odnosima najčešće obuhvaća tri oblika nasilnog ponašanja koja se mogu pojaviti u bliskim vezama – psihičko, fizičko i seksualno, no u adolescentnim vezama nasilje može biti i u obliku elektroničkog nasilja. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj 2011. godine na sedamnaestogodišnjacima pokazali su da je među ispitanicima koji su u posljednjih šest mjeseci bili u romantičnoj vezi njih 86,4 posto doživjelo nasilje jednom ili dva puta, a čak 86,2 posto doživjelo je neki oblik psihičkog nasilja zbog čega je ono upravo i najčešći oblik zlostavljanja.
Nasilje je vrlo složena pojava zbog čega se mora promatrati s više teorijskih stajališta, od kojih su najvažniji sociološki, psihološki i integrativni. Znakovi upozorenja nasilja u mladenačkim vezama slični su onima koji su vidljivi i u vezama između odraslih osoba, a rana upozorenja ne treba ignorirati jer studije pokazuju da s vremenom nasilno ponašanje eskalira. Znakovi koji upućuju na prisutnost nasilja u vezi su tjelesne ozljede, neopravdano izostavljanje s nastave, školski neuspjeh, neodlučnost, promjene raspoloženja ili osobnosti, zlouporaba droga i/ili alkohola, emocionalni ispadi i osamljivanje.
„Pokazalo se da djevojke češće od mladića u vezi doživljavaju ljubomorno i posesivno ponašanje partnera. Češće doživljavaju nagovaranje na seksualni čin te agresivne faze ponašanja nakon kojih slijedi faza ispričavanja i obećanje da se agresivno ponašanje više neće ponoviti. Mladići značajno češće u vezi doživljavaju ogovaranja od strane partnerice te bacanje ili uništavanje njihovih stvari“, objasnila je spolnu razliku u webinaru Ana Budimir, profesorica psihologije.
Kako bi se mlade, ali i odrasle educiralo o nasilju i drugim temama, na web stranici i društvenim mrežama (Facebook, Instagram i TikTok) projekta Što ima lima? dostupni su psihoedukativni sadržaji i webinari psihologa, a putem opcije Pričaj s nama! svatko na području Karlovačke županije može anonimno zatražiti savjet ili postaviti pitanje psihologu koji će u najkraćem roku odgovoriti.
Projekt se provodi u sklopu poziva Promocija zdravlja i prevencija bolesti – faza 2 br:UP.02.2.1.08. Usklađen je sa Strateškim planom za razvoj zdravstva 2020-2022., s obzirom na to da se provedbom istog promiče mentalno zdravlje implementacijom u lokalnoj zajednici i to informiranjem, edukacijom i senzibiliziranjem građana. Također, projekt doprinosi Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. jer se projektom poduzimaju i potiču intervencije usmjerene i ka prevenciji mentalnih poremećaja s vrlo negativnim utjecajem na kvalitetu života. Prijavitelj projekta je Udruga za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici „GITA“, a kao partneri na projektu sudjeluju Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Grad Ogulin i Općina Plaški. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
