Njemačko gospodarstvo moglo bi desetljećima imati rast ograničen na jedan posto godišnje.
O tome svjedoči i Andre Schulte-Südhoff, direktor tvrtke Schuko, koji se iz upravljačke stolice nakon 20 godina nakratko spustio do proizvodne linije u svojoj tvornici u blizini Munstera. Vikend je proveo šarafeći opremu za filtriranje zraka.’To je prilično bizarno’, rekao je 46-godišnji izvršni direktor u intervjuu za Bloomberg prošlog mjeseca. No druge opcije nije bilo jer u njegovoj tvornici, s radnom snagom koju čini 200 ljudi, nedostaje 15 radnika. A ako ne odrade sve u roku, slijede velike kazne.Za Schulte-Südhoffovu obiteljsku tvrtku Schuko i tisuće drugih diljem Njemačke takva uska grla postaju sve češća i sve štetnija. ‘Mogli bismo prodati puno više. Glavni input koji nedostaje je rad, odnosno radna snaga’, ustvrdio je Schulte-Südhoff.
Radna snaga, koju u Njemačkoj trenutno čini 47 milijuna ljudi, postupno će se smanjivati, procjenjuje istraživački institut njemačke vlade. Bit će to vrhunac gospodarskog superciklusa koji je zemlju uništenu ratom u prošlom stoljeću pretvorio u najjače europsko gospodarstvo i jednu od najbogatijih u svijetu.Što god uslijedilo, bliži se kraj ere u kojoj su generacije Nijemaca slavile podizanje životnog standarda stalnim povećanjem radne snage. ‘Ti su dani prošli’, objavila je ranije ove godine razvojna banka KfW.
Bez velikog pomaka njemačka radna snaga dramatično će se smanjiti u nadolazećim godinama, potkopavajući gospodarski rast, jačajući inflacijske pritiske i postavljajući posebno teške izazove proizvodnim tvrtkama poput Schukoa, a koje su okosnica najvećeg europskog gospodarstva.
Mogu li migranti spasiti stvar?
Procjena je da će se sljedećeg desetljeća ponuda radne snage smanjiti za tri milijuna ljudi ili sedam posto, osim ako njemačke umirovljenike ne zamijeni značajan priljev migranata. Kako bi ostala na ‘nuli’, Njemačkoj treba 400.000 pridošlica godišnje. Migraciju u Njemačku potaknule su izbjeglice, uključujući Sirijce i Ukrajince, no posljednjih godina sve više se sa skepsom govori o tome da migracija može potaknuti rast.
Suprotno se tvrdilo još 2015. godine, no naposljetku je oko polovice izbjeglica koje su stigle tijekom tog vala našlo posao pet godina kasnije. Schulte-Südhoff uspoređuje ovu krizu s klimatskim promjenama, kazavši za nju da je ‘usporena, apstraktna katastrofa koju kreatori politike godinama očekuju’. Kao i kod globalnog zatopljenja, kaže da se predložena rješenja čine neprikladnima. ‘Ovoj temi se ne pridaje nikakva pažnja. Prioriteti se čine pomalo ludi’, smatra Schulte-Südhoff.(tportal)